Zubni kamenac je jedan od glavnih faktora krvarenja i propadanja zuba, te bolesti desni. Kamenac su stvrdnute bakterije, odnosno naslage koje se talože na površini zuba, a najviše se skuplja oko vratova zuba.
Šta je zubni kamenac?
Zubni kamenac su tvrde naslage koje nastaju na spoju zuba i desni i nastaju mineralizacijom naslage hrane. Već pola sata nakon jela dolazi do početka procesa kalcifikacije naslaga hrane na zubima, koje nazivamo zubni plak.
Pod uticajem vlažne i tople sredine usne šupljine, dolazi do razlaganja mekanog zubnog plaka i uz minerale koji se nalaze u sastavu pljuvačke, on prelazi u tvrde naslage, koje se više ne mogu ukloniti četkicom i pastom. Zubni kamenac se sastoji od anorganske tvari 80% i organske tvari 20%. U anorganskom dijelu je uglavnom kalcijev fosfat u obliku hidroksilapatita, a u organskom dijelu su: proteini, ugljikohidrati, deskvamirane epitelne čelije, mikroorganizmi i leukociti.
Slika 1. Zubni kamenac
Koji su favorizirajući faktori za nastanak zubnog kamenca?
Favorizirajući faktori ili plak-retencijski faktori su sekundarni faktori u etiologiji parodontalnih bolesti jer pogoduju stvaranju i zadržavanju naslaga na zubima. To su:
-karijes
-impakcija hrane
-gubitak zubi
-loše navike
-anatomski
-jatrogeni uzorci.
Kod koga se javlja zubni kamenac?
Javlja se kod gotovo svake osobe, a više problema sa njim imaju pacijenti sa slabijom oralnom higijenom, sa stisnutim zubima, zbog čega je onemogućeno pravilno pranje, sa nekorektno postavljenim protetskim radovima ili nekvalitetnim i istrošenim plombama u blizini zubnog mesa. Ova pojava je posebno izražena kod konzumacije slatkiša, jer su oni prepuni šećera, odnosno ugljenih hidrata, a takodjer su ljepljivi, zbog čega se lako zadržavaju na zubima, pogotovo u medjuzubnom prostoru.
Konzumacija kafe, gaziranih pića i pušenje dovode do prebojenja zuba i kamenca, pa on poprima žućkastu boju.
Kako zubni kamenac utiče na zube?
Zubni kamenac sadrži preko 600 vrsta bakterija, koji svojim djelovanjem proizvode razne toksine, koji ne samo da razaraju strukturu zubne gleđi, nego dovode do štetnog uticaja na zubno meso i uzrokuje čitav niz oboljenja kao što su karijes, gingivitis i parodontoza. Pod pritiskom kamenca, zubno meso se počinje crveniti i povlačiti. Ogoljeni korjenovi dovode do toga da osjetite različite senzacije na toplo i hladno jer je ogoljen dio zuba koji nije predodređen da bude u usnoj šupljini. Osim ovoga, dolazi i do pojave džepova, jer se nivo desni spušta, i sve te bakterije iz kamenca ulaze unutra.
Da li se kamenca javlja kod svakog jednako?
Ne, neko ima manje, neko veću tendeciju za nakupljanje kamenca, što uveliko zavisi i od gustine pljuvačke, načina ishrane (da li jedete više hrane koja se lakše zadržava na zubima i stvara naslage), higijene i slično.
Kako se uklanja zubni kamenac?
Nikakve „kućne“ metode neće uspješno ukloniti kamenac. Razne smjese sode bikarbone, limuna, jagoda i drugih namirnice, ne samo da neće ukloniti kamenac, nego će abrazivnim djelovanjem oštetiti zubnu gleđ i iritirati desni, a šećer iz voća je idealna podloga za bakterije. Jedino pravilno rješenje je profesionalno čišćenje kamenca u stomatološkoj ordinaciji, uz pomoć ultrazvučnog aparata, kojim čistimo sve zubne površine, a posebno one koje se često zanemaruju u toku svakodnevnog pranja. Ovaj postupak je apsolutno bezbolan i traje 15-20 minuta, a nakon uklanjana naslaga pomoću aparata, vršimo poliranje zuba, jer je glatka površina zuba manje podložna stvaranju kamenca.
Slika 2. Skidanje zubnog kamenca
Prevencija zubnog kamenca
Stvaranje zubnog kamenca može se vrlo lako spriječiti. Prije svega, potrebno je obratiti pozornost na prehrambene navike. Budući da su zubnom kamencu potrebni ugljikohidrati, najbolje rješenje je izbjegavanje čokolade, keksa, gumenih bombona i ostalih tvrdih slatkiša što je više moguće.
Pravilna oralna higijena je najvažnija u sprječavanju nakupljanju plaka na zubima koji uzrokuje nastanak kamenca. Kako biste spriječili nastanak zubnog kamenca potrebno je redovno prati zube, najmanje dva puta dnevno te barem jednom dnevno koristiti konac za čišćenje prostora između zuba.
Redovni pregledi kod stomatologa takodjer doprinose prevenciji razvoja određenih bolesti usne šupljine. Osobe koje posjećuju stomatologa svakih 6 mjeseci imaju puno manje šanse za razvoj bolesti kao što su parodontitis ili gingivitis itd.
Koliko često je potrebno uklanjati zubni kamenac?
Redovite kontrole stomatologa i čišćenje kamenca preporučuju se svakih 6 mjeseci kako bi se prevenirala pojava bolesti desni, uključujući gingitivits, parodontitis i gubitak zuba. Pušači i pacijenti s dijabetesom pod pojačanim su rizikom od nastanka parodontalnih bolesti. Također pacijenti koji imaju problem kserostomije, tj. suha usta, psihički bolesne osobe i osobe koje su iz nekog drugog zdravstvenog ili nezdravstvenog razloga u nemogućnosti održavati oralnu higijenu, trebali bi češće posjećivati svog stomatologa.
Reference
3. Parodontologija, Berislav Topić DDS, SF UNSA, Sarajevo-Zagreb,2005.
4. Jankovic Lj., Čakić Š., Leković V., Dimitrijević B., Hadži-Mihailović M., Pucar A., Oralna Medicina, Praktikum, Beograd.
5. https://rident.hr/uklanjanje-zubnog-kamenca-koliko-cesto-i-zasto-je-vazno/
Web izvori slika