Vrste kontracepcije
Neželjena trudnoća je zdravstveni, etički i društveni problem. Postoji niz načina na koje se možemo zaštititi od neželjene trudnoće i spolno prenosivih bolesti. Naglasak ovog članka bit će na kontracepciji, ali ne možemo govoriti o kontracepciji, a da istovremeno ne govorimo o svim načinima zaštite reproduktivnog zdravlja.
Šta je kontracepcija? Kontracepcija uključuje sva sredstva i metode koje sprečavaju začeće ili trudnoću. Metode kontracepcije dijele se na prirodne, mehaničke, hemijske, hormonalne i sterilizacijske.
1. Prirodne metode kontracepcije uključuju: kalendarsku metodu, mjerenje bazalne temperature, prekinuti snošaj i mjerenje metabolita u urinu.
1.1. Kalendarska metoda
Ova metoda uključuje suzdržavanje od seksualnih odnosa tokom fertilnog perioda žene. Žena uči da prati svoj menstrualni ciklus i procjenjuje ovulaciju i plodni period, a za to vrijeme par se uzdržava od seksualnih odnosa. Prednost ove metode je što je bezopasna, nema troškova, nema nuspojava i kontraindikacija. Međutim, partneri moraju biti svjesni da ova metoda ima nisku efikasnost. Da biste pravilno koristili ovu metodu, potrebno je da imate redovne menstrualne cikluse, a prvenstveno je namijenjena planiranju i postizanju željene trudnoće, a ne zaštiti od neplanirane trudnoće.
1.2. Mjerenje bazalne temperature
Ova metoda kontracepcije zasniva se na činjenici da se temperatura tijela žene mijenja tokom ciklusa. U prvoj polovini ciklusa temperatura je niža i raste nakon ovulacije (za 0,5-1 °C). Za pravilno korištenje ove metode potrebno je mjeriti temperaturu svakog dana ujutro, odmah nakon buđenja, prije početka bilo kakve aktivnosti. Najbolje je koristiti bazalni toplomjer jer su promjene temperature vrlo male i običan toplomjer ih često ne može registrovati. Podaci se bilježe, a ovulacija se može predvidjeti nakon nekoliko mjeseci na osnovu promjena bazalne tjelesne temperature.
1.3. Mjerenje metabolita u urinu testovima ovulacije
Najčešće se mjeri luteinizirajući hormon (LH) čija se koncentracija u organizmu povećava prije ovulacije, pa se može predvidjeti.
1.4. Prekinuti snošaj (coitus interruptus)
Ova metoda se zapravo ne može nazvati metodom kontracepcije. To je neefikasna i nepouzdana metoda jer mala količina sperme može iscuriti prije ejakulacije, a za oplodnju je dovoljan samo jedan spermatozoid.
2. Hormonska kontracepcija
2.1. Oralni kontraceptivi
Unutar hormonske kontracepcije, oralna kontracepcija je najčešća metoda. Oralna kontracepcija je najpouzdanija kontracepcija (ako se uzima pravilno). Oralni kontraceptivi inhibiraju ovulaciju (mehanizmom negativne povratne informacije). Tačnije, inhibiraju oslobađanje FSH i LH, što rezultira kašnjenjem u razvoju folikula i izostankom ovulacije. Takođe povećavaju debljinu sluznice grlića materice, a upotrebom oralnih kontraceptiva endometrijum materice postaje nepodesan za implantaciju oplođenog jajeta.
Šta se nalazi u oralnim kontraceptivnim pilulama?
Kombinovani preparati sadrže kombinaciju sintetičkih estrogena i gestagena u različitim masenim udjelima. Takođe, samo gestageni mogu biti u tableti.
2.2. Pilula dan poslije (postkoitalna kontracepcija)
Postkoitalna kontracepcija je hitna kontracepcija, koja može efikasno smanjiti rizik od trudnoće u slučajevima kao što su: puknuće kondoma, preskakanje kontraceptivnih pilula, nesigurnost u načinu prekida snošaja. Pilula dan poslije ne bi trebala biti oblik redovne kontracepcije. Ovaj kontraceptiv je namijenjen za upotrebu samo u izuzetnim situacijama. Najbolje je primijeniti unutar 12 sati nakon spolnog odnosa, ali postoje tablete koje se mogu uzimati u razmacima od 3-5 dana nakon odnosa. Važno je imati na umu da je ova vrsta kontracepcije efikasna samo ako ovulacija još nije nastupila, ili ako nije došlo do oplodnje. Tačnije, ova vrsta kontracepcije djeluje na principu odgađanja ili sprječavanja ovulacije. Progestogeni (vrsta hormona) u tableti smanjuju proizvodnju luteinizirajućeg hormona (LH) i tako odlažu ovulaciju. Tableta za dan poslije ne ometa implantaciju oplođenog jajašca i ne ugrožava postojeću trudnoću. Nuspojave ovog kontraceptiva uključuju: glavobolju, mučninu, bol u donjem dijelu trbuha, vrtoglavicu, umor i iscrpljenost, vaginalno krvarenje, osjetljivost dojki i preuranjenu ili odgođenu menstruaciju.
2.3. Druge vrste hormonske kontracepcije
Osim oralne kontracepcije, postoje i drugi oblici hormonske kontracepcije. Druge vrste hormonske kontracepcije uključuju: injekcije, implantate, transdermalne terapijske sisteme, vaginalne prstenove.
Kontracepcijske (depo) injekcije koje sadrže hormon se daju pacijentu svaki mjesec, odnosno svaka dva ili tri mjeseca.
Vaginalni prstenovi takođe sadrže kombinaciju hormona. Prsten je u vagini tri sedmice i van nje nedelju dana (tokom menstruacije). Zatim se na vaginu stavlja novi prsten. Transdermalni flasteri se također koriste u hormonskoj kontracepciji kao metoda primjene lijekova. Kombinacija hormona je fino raspršena u tankom matriksu mrlja. Flaster je mekan, tanak i otporan na vlagu. Žena ga nosi tri sedmice (novi flaster svake sedmice) nakon čega slijedi sedmica pauze.
Hormonski implantat kao oblik kontracepcije postavlja se ispod kože na unutarnjoj strani nadlaktice nedominantne ruke. Štap implantata je nevidljiv, ali se može osjetiti dodirom. Ugradnja implantata se obično izvodi u lokalnoj anesteziji, a sam proces traje nekoliko minuta. Uklanjanje implantata se vrši nakon nekoliko godina, a proces uklanjanja također traje nekoliko minuta.

3. Mehaničke metode kontracepcije
Mehaničke metode kontracepcije fizički sprečavaju kontakt sperme i jajne ćelije (oplodnja), odnosno trudnoću. Njihova efikasnost zavisi od pravilne upotrebe. Mehaničke metode kontracepcije su: upotreba kondoma, upotreba ženskog kondoma (femidom), dijafragma i cervikalna kapica.
3.1. Kondomi
Kondom je jedna od najčešće korištenih metoda kontracepcije u svijetu. Najčešće je napravljen od lateksa ili plastičnih materijala (za osobe alergične na lateks), a namijenjen je muškarcima. Tokom seksualnog odnosa, kondom sprječava kontakt između sluzokože vagine i penisa. Takođe zadržava spermu tokom ejakulacije i na taj način sprečava ulazak sperme u vaginu. Ima visoku efikasnost, ali je važno da ga pravilno koristite. Ako se ne koristi pravilno, kondom može skliznuti ili puknuti, a onda postoji povećan rizik od neželjene trudnoće. Također je važno naglasiti da se radi o načinu zaštite koji štiti od polno prenosivih bolesti. Istraživanja su pokazala da kondom od lateksa može zaštititi od prenošenja većine virusnih i bakterijskih infekcija, a rizik od infekcije HIV-om može se u većoj mjeri smanjiti.
3.2. Femidom
Femidom je rijetko korištena metoda kontracepcije, iako je vrlo učinkovita u zaštiti od neželjene trudnoće. Kao i muški kondom, femidom štiti od polno prenosivih bolesti. Napravljena je kao vrećica od tanke plastike, a na oba kraja ima karike. Jedan od njih se stavlja u vaginu i služi za držanje kondoma na mjestu, a drugi se stavlja van na usne usne. Femidomi nisu široko dostupni i skuplji su od muških kondoma.
3.3. Dijafragma
Dijafragma je još jedna mehanička metoda kontracepcije, ali je potpuno efikasna samo ako se primjenjuje sa spermicidima. Sastoji se od elastičnog prstena preko kojeg je postavljena gumena membrana poput kupole. Stavlja se u vaginu prije seksualnog odnosa, a prije umetanja na nju se nanosi spermicidni gel ili krema. Dijafragma sprječava prodiranje sperme tako što stvara fizičku barijeru. Dijafragma se može koristiti više puta, za razliku od kondoma za jednokratnu upotrebu. Dolazi u nekoliko oblika i veličina, tako da svaka žena može pronaći dobru opciju za sebe. Ako se pravilno koristi, može biti efikasan u prevenciji trudnoće. Dijafragma mora ostati u vagini najmanje 6-8 sati nakon spolnog odnosa. Mora se koristiti zajedno sa spermicidima, a to ponekad može biti nepraktično. Spermicidne kreme mogu izazvati alergijsku reakciju. Dijafragma ne štiti od polno prenosivih bolesti.
3.4. Cervikalna kapica
Cervikalna kapica izgleda slično dijafragmi, ali je manja. Prekriva cervikalni kanal (cerviks) i na taj način sprečava prodiranje sperme. Kao i dijafragma, koristi se sa spermicidima i uklanja se najmanje šest sati nakon spolnog odnosa. Za razliku od dijafragme, cervikalna kapica može ostati u vagini nekoliko dana nakon seksualnog odnosa. Pogodan je za žene koje zbog anatomskih razloga ne mogu koristiti dijafragmu. Cervikalna kapica može skliznuti tokom snošaja i tada nije efikasna kao zaštita od neželjene trudnoće. Takođe ne štiti od polno prenosivih bolesti.

4. Hemijske metode kontracepcije
Spermicidi su slabo efikasna metoda kontracepcije ako se koriste sami. Najčešće se koriste kao dodatak mehaničkim sredstvima (kondom, dijafragma, cervikalna kapica) i potom pojačavaju njihovu efikasnost. Dolaze u obliku raznih krema, gelova, pjena ili vaginalnih tableta. Stavljaju se u vaginu neposredno prije seksualnog odnosa, obično uz pomoć aplikatora. U vagini se pretvaraju u gustu smjesu koja mehanički sprječava prodiranje spermatozoida, ali ih i onemogućava zbog hemijski aktivnih supstanci koje sadrži. Spermicidi mogu poslužiti kao dodatna zaštita pored mehaničkih kontraceptiva. Jednostavan je za upotrebu i može povećati vlažnost vagine. Spermicidi mogu izazvati iritaciju (peckanje) i stoga se njihova česta upotreba ne preporučuje. Ne štite od polno prenosivih bolesti.
5. Trajna kontracepcija – sterilizacija
Sterilizacija je trajna metoda kontracepcije, a najčešće se koristi ako je planiranje porodice završeno ili ako postoje neke medicinske indikacije.
Zaključak:
Na svakom od nas je da uvijek ima na umu odgovorno seksualno ponašanje. Odgovorno seksualno ponašanje podrazumijeva usvajanje obrazaca ponašanja i stila života koji su usmjereni na zaštitu i unapređenje seksualnog i reproduktivnog zdravlja, a koji omogućavaju pozitivan pristup seksualnosti, postizanje zadovoljavajućih i sigurnih seksualnih iskustava, reprodukciju i željeno roditeljstvo, te sprječavanje ili značajno smanjenje rizika od mogućih štetnih efekata.
Reference:
- Sitruk-Ware R, Nath A, Mishell Jr DR. Contraception technology: past, present and future. Contraception. 2013; 87(3): 319-330.
- Mansour D, Inki P, Gemzell-Danielsson K. Efficacy of contraceptive methods: a review of the literature. The European Journal of Contraception & Reproductive Health Care. 2010; 15(1): 4-16.
- Bilokapić Š. " Hitna kontracepcija" i prevencija trudnoće nakon spolnog nasilja. Crkva u svijetu: Crkva u svijetu. 2010; 45(2): 169-192.
- Gallo MF, Grimes DA, Schulz KF. Nonlatex vs. latex male condoms for contraception: a systematic review of randomized controlled trials. Contraception. 2003; 68(5): 319-326.
- Halperin DT, Steiner MJ, Cassell MM, Green EC, Hearst N, Kirby D, Gayle HD, Cates W. The time has come for common ground on preventing sexual transmission of HIV. The Lancet. 2004; 364(9449): 1913-1915.
- Paz-Bailey G, Koumans EH, Sternberg M, Pierce A, Papp J, Unger ER, Sawyer M, Black CM, Markowitz LE. The effect of correct and consistent condom use on chlamydial and gonococcal infection among urban adolescents. Archives of pediatrics & adolescent medicine. 2005; 159(6): 536-542.
- Bitzer J, Simon JA. Current issues and available options in combined hormonal contraception. Contraception. 2011; 84(4): 342-356.
- Kerns J, Darney P. Vaginal ring contraception. Contraception. 2011; 83(2): 107-115.









