TOPLOTNI UDAR I SUNČANICA
Ubrajaju se u urgentna stanja, te ih je važno prepoznati i brzo djelovati. Tokom posljednjih godina, bilježi se porast ovih stanja zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja. Na visoke temperature posebno su osjetljiva djeca, naročito bebe između šestog mjeseca i prve godine života. Razlog tome je jer nemaju dovoljno razvijen termoregulacioni sistem. Također su ugrožene trudnice, starije osobe, te hronični bolesnici.
TOPLOTNI UDAR
Toplotni udar je stanje opće pregrijanosti organizma. Povišena temperatura okoline i prezasićenost vazduha vodenom parom mogu dovesti do ovoga stanja. Javlja se prekomjerno znojenje, koje ne dovodi do rashlađivanja. Dakle, dolazi do poremećaja regulacije tjelesne temperature, te tijelo ne može samo sniziti temperaturu. To također može biti potencirano pretoplom odjećom, odnosno neadekvatnim oblačenjem.
Sreće se kod ljudi koji borave u toplim prostorijama, te nedovoljno prozračenim i prezasićenim vodenom parom, u perionicama, peglaonicama, javnom prevozu, pregrijanom automobilu i slično. Može se javiti i tokom toplih ljetnih dana, kada je atmosfera prezasićena vlagom, te ljudi pretoplo obučeni i izloženi jakom fizičkom naporu.
PATOMEHANIZAM
Organizam putem znojenja gubi vodu i minerale, te takvo stanje izaziva pojačanu žeđ. Žeđ se uglavnom ublažava pijenjem tečnosti, što još više povećava disbalans elektrolita u ljudskom organizmu.
KLINIČKA SLIKA
Toplotni udar je urgentno stanje, opasno po život i često nastaje brzo i iznenada. U takvim slučajevima unesrećeni pada kao gromom pogođen. Međutim, obično se prvo jave alarmantni znaci. Prvo se javi zamor, slabost i žeđ. Lice je obično crveno, ponekad može biti i cijanotično. Disanje je površno i ubrzano, a puls slabo punjen i također ubrzan. Koža je oznojena i topla, a tjelesna temperatura je povišena. Pacijent se može žaliti na vertigo (vrtoglavicu) i treperenje pred očima, te mrak pred očima. U nekim slučajevima mogu se javiti i grčevi. Krvni pritisak je normalan ili snižen.
DIJAGNOZA
Dijagnoza se temelji na anamnezi ili heteroanamnezi i kliničkoj slici.
PRVA POMOĆ I HITNA MEDICINSKA POMOĆ
Osobu smjestiti u hladovinu ili u rashlađenu, zatamnjenu i provjetrenu prostoriju i raskomotiti je.

Ilustracija 1 – Prva pomoć
Veliki značaj ima aktivno vanjsko rashlađivanje. Ne smije se koristiti voda hladnija od 16°C, jer ukoliko je prehladna izaziva perifernu vazokonstrikciju i na taj način sprečava gubitak topline.
Mjere naprednog održavanja života:
U uslovima izvanbolničke hitne medicinske pomoći potrebno je otvoriti iv put i primijeniti 250 mL fiziološke otopine u bolusu. Potrebno je biti oprezan pri nadoknadi tečnosti zbog mogućnosti edema mozga. Pratiti vitalne parametre.. Koristi se aktivno vanjsko ili unutrašnje rashlađivanje (lavaža želuca hladnom vodom, hladna klizma, te peritonealna dijaliza). Vrlo su korisne hladne intravenske otopine. Tokom provođenja procesa hlađenja unutrašnju temperaturu treba stalno mjeriti. Hlađenje se prekida kada ona padne na 38°C.
PROGNOZA
Prognoza je dobra ukoliko se rashlađivanje postigne za jedan sat. Nakon zagrijavanja pacijent može imati poremećaje elektrolita. Oko 20% preživjelih ima oštećenje mozga.
SUNČANICA (INSOLATIO)
Sunčanica je stanje opće pregrijanosti organizma izazvano direktnim djelovanjem toplotne energije, prvenstveno na nezaštićenu glavu. Ljeti se javlja najčešće, dugim boravkom na suncu. Vrlo je opasna, te nekada može završiti i smtronosno.
PATOMEHANIZAM
Osnova patomehanizma ovoga stanja je u tome da otkazuje hipotalamična regulacija tjelesne temperature ili dolazi do iscrpljenosti znojnih žlijezda.
KLINIČKA SLIKA
Osnovna karakteristika je da tjelesna temperatura raste, a osoba se ne znoji. U nekim slučajevima temperatura može dosegnuti i 41°C – 42°C. Prvi simptomi javljaju se 6 – 12 sati nakon izloženosti suncu. Koža je topla i suha. Problem koji se javlja sa centralnim nervnim sistemom nastaje kao posljedica rasta moždanog edema. Strada mozak, bubrezi, te jetra. Početak ovoga stanja može biti nagao i iznenadan, sa padom i gubitkom svijesti, ali češće se javi glavobolja, vrtoglavica, nemir i smetenost ili dezorijentiranost. Zjenice su uglavnom proširene. Pacijenti se žale na povišenu temperaturu, glavobolju, mučninu, povraćanje, te opću slabost. Krvni pritisak je normalan ili blago povišen. Puls je najčešće ubrzan. U teškim slučajevima pojavljuje se psihotično stanje ili koma. Sunčanica može ostaviti trajne posljedice na ljudski organizam.
DIJAGNOZA
Dijagnoza se postavlja na osnovnu anamnestičkih ili heteroanamnestičkih podataka i kliničke slike.
PRVA POMOĆ I HITNA MEDICINSKA POMOĆ
Osobu premjestiti u hlad u ležeći položaj, sa nešto uzdignutim uzglavljem. Stavljati hladne obloge ili kesice sa ledom (nikako led na kožu direktno). Ukoliko je osoba pri svijesti dati da pije hladne napitke. U uslovima hitne medicinske pomoći nastaviti sa mjerama rashlađivanja, pomoću „hladnih“ intravenskih otopina ili pristupiti rektalnom rashlađivanju putem klizme. Ukoliko temperatura padne na 38°C proceduru rashlađivanja potrebno je prekinuti. Uvijek je potrebno voditi računa o tome da rashlađivanje koje se provodi bude kontrolisani postupak. U okviru terapije koristi se 5% glukoza, analgetici, te kortikosteroidi – zbog moždanog edema.
RAZLIKA IZMEĐU TOPLOTNOG UDARA I SUNČANICE
Osnovna razlika je što sunčanica nastaje pri dugotrajnom i direktnom izlaganju suncu, a toplotni udar se može dogoditi u svim uvjetima kada se tijelo ne može osloboditi viška toplote.
SAVJETI ZA PREVENCIJU
Oblačiti se lagano i shodno temperaturi, posebno ljeti. Najbolje je nositi odjeću od prirodnih materijala i svjetlije boje. Potrebno je piti puno tečnosti i održavati hidraciju organizma i kože. Od velike je koristi izbjegavati velike gužve, pretople i zagušljive prostorije, boravak na otvorenom u najtoplijem periodu dana, te zaštititi se šeširom od direktnog dejstva sunčevih zraka na glavu. Važno je napomenuti da nikako ne treba ostavljati djecu niti životinje u parkiranom automobilu.
LITERATURA
1. Hasaničević E. „Osnove prehospitalne urgentne medicine“, Centar za kulturu i obrazovanje Tešanj, 2009.
2. Kalezić N. „Inicijalni tretman urgentnih stanja u medicini“, Medicinski fakultet Beograd, 2.izd., 2013.
3. Tomljanović B. „Temeljni hitni medicinski postupci“, Hrvatski zavod za hitnu medicinu, 2011.
4. Vucović D. „Urgentna medicina“, Global – Sound, Beograd, 2015.









