TENIOZA ČOVJEKA
Tenioza ( tenijaza ) čovjeka rasprostranjena je u cijelom svijetu, a naročito u područjima sa lošim zoohigijenskim uvjetima. Meso cisticerkoznih goveda i svinja, kao izvor infestacije čovjeka može predstavljati značajan zdravstveni problem.

Rod : TAENIA
Taenia spp.
Tenije spadaju u duge cestode, gravidni članci su duži nego širi. Kod nekih vrsta rostelum može nedostajati ali ga većina posjeduje i na njemu se nalazi jedan ili dva niza malih ili velikih hitinoznih kukica. Razvoj se odvija u toplokrvnim kičmenjacima, a kao razvojni oblici mogu biti: cysticercus, coenurus, strobilocercus.

Spolno zreli članak Taenia spp.
Genitalni otvori su jednostruki i položeni nepravilno naizmjenično. U pravilu imaju veliki broj testikula, a ovarij i vitelogene žlijezde se nalaze medialno blizu stražnjeg ruba članka.

Gravidni članak Taenia spp.
Uterus leži medijano po dužini članaka i u gravidnim člancima ima više horizontalnih bočnih ogranaka.

Jaja imaju tri ovojnice: vanjsku (tanku), srednju i unutarnju. Srednja je smeđa i radijalno isprugana. Vanjska se brzo raspadne, a unutarnja je tanka i nježna. Unutar opni nalazi se oncosphera ili embrio hexacanth.

Familija : TAENIIDAE
Rod : Taenia
Taeina saginata dužine je 4-8 m, a primjerci mogu biti dugi čak do 25 m. Domaćin je čovjek, a međudomaćin su goveda. Lokalizacija parazitiranj: adulti a u tankom crijevu čovjeka, razvojni oblici u muskulaturi (žvakači mišići, jednjak, srce, ..) goveda.
Scolex u obliku kruške, sa četiri eliptične siske, rostelum zakržljao, bez kukica. U gravidnim člancima, koji su znantno duži od zrelih, cjelokupni medijalni prostor ispunjava razgranati uterus ispunjen jajima. Lateralnih ogranaka mogu imati 14-32. Spolni otvori su položeni nepravilno naizmjenično. Jaja su slabo ovalna, posjeduju očuvane samo dvije ovojnice, od kojih je vanjska znantno deblja i radijalno isprugana, a u jajetu se nalazi embrio sa tri para kukica (embrio hexacanth). Jaja su dužine 40-50 mikrona, a širine 39-41.
Razvojni ciklus
Čovjek se infestira konzumirajući sirovo, termički nedovoljno obrađeno ili slabo sušeno goveđe meso. Nakon 100 dana mogu se naći jaja ili gravidni članci u fecesu. Članci izlaze aktivno i noću, mimo akta defekacije, obzirom da je kod njih dobro razvijena glatka muskulatura. Moguća je i intrauterina infestacija ploda putem krvotoka majke ali je veoma rijetka.
Kao međudomaćini u biološkom ciklusu su goveda. Životinje hranom ili vodom unesu u probavni trakt jaja, a iz njih se u tankom crijevu oslobodi oncosphera koja aktivno migrira u kapilarni krvotok zida crijeva, odakle venskim, a zatim arterijskim krvotokom dospije u poprečno-prugastu muskulaturu.
Razvojni ciklus Taenia Saginata
U interfibrilarnim mišićnim prostorima iz oncosphere razvije se larvalni stadij tipa cysticercus, koji se naziva Cysticercus Bovis ili Cysticerus Inermis. Razvoj cisticerkusa traje 10-18 sedmica, obično ostaju infektivni 9 mjeseci ili više.. Cisticerkusi imaju eliptičan oblik, dugi su 7-9 i široki 5-6 mm.

Taenia Solium
Taenia Solium dužine je 3-5 m, a širine oko 0,8 mm. Domaćin je čovjek, a međudomaćin svinja . Lokalizacija parazitiranja : adulti a u tankom crijevu čovjeka, razvojni oblici u muskulaturi (žvakači mišići, jednjak, srce,dijafragma, interkostalni, poprečno-prugasti mišići, ..) svinja. U konačnom domaćinu Taenia Solium može živjeti do 25 godina. Skoleks posjeduje rostelum sa dva reda kukica. Po svojoj građi zreli članci su potpuno identični člancima Taenia Saginata. Gravidni članci su dugi 10-12 mm, široki 5-6 mm, a uterus ima obično 7-12, a rijetko do 16 lateralnih ogranaka. Jaja su sferična, 26-34 mikrona, što je važno za diferenciranje od jaja Taenia Saginata.
Pored svinje ostali prelazni domaćini su : goveda, ovce, koze, konji, često i čovjek. Potpuno razvijen cisticercus ( Cysticercus Cellulosae) je ovalan, oblika zrna graha, dug do 20 i širok do 10 mm. Unutrašnjost mu je ispunjena bistrom tekućinom, a na njegovom unutrašnjem zidu je pričvršćen jedan scolex. Kada čovjek jede sirovo, slabo sušeno ili nedovoljno termički obrađeno meso, u njegovom tankom crijevu za 2-3 mjeseca razvije se trakavica do spolne zrelosti.

Na osnovu veličine cisticerka može se sa približnom sigurnošću ustanoviti vrijeme infestacije prijelaznog domaćina, što je važno u sudskoj veterini. Cisticerki star 20 dana izgledaju kao nježni prozirni mjehurići, veličine glavice pribadače, bez ovojnice,. Sa 40 dana imaju začetak scolexa koji je naznačen kao mutna tačkica. Veliki su poput zrna gorušice, sa 60 dana kao zrno graška okruženi vezivnotkivnom ovojnicom i sa razvijenim siskama i kukicama na rostelumu, a sa 90 dana cisticerki su potpuno razvijeni.
Epidemiologija
Raširenost tenioze čovjeka u direktnoj je vezi sa raširenošću cisticerkoze kod goveda i svinja. Visok stepen infestacije povezan je sa niskim kulturnim, higijenskim i ekonomskim nivoom stanovništva. Rasprostranjenost ovisna od načina ishrane stanovništva. U jednoj osobi obično parazitira jedna T.solium i više T.saginata. Jaja su veoma otporna u vanjskoj sredini u vodi 5, fecesu 10 sedmica, silaži i biljkama od 12 sedmica do 6 mjeseci). Goveda i svinje mogu direktno uzeti jaja ili preko biljaka i vode. Čovjek se infestira konzumirajući meso sa cisticerkusima. Cisticerkusi u životinjama i vanjskoj sredini su veoma otporni.
Patogeneza
Djelovanje trakavica na organizam domaćina može se svesti na : Oduzimanje hrane i esencijalnih supstanci neophodnih za organizam ; Mehaničko – adulti pijavkama i rostelumom (T.solium) oštećuju tkiva uzrokujući zapaljenja; Toksično (alergijsko) – metabolički produkti poslije resorpcije ili uginuli oblici paraziti mogu djelovati na centralni i hematopoetični sistem (leukocitoza, eozinofilija) domaćina.
Patološko-anatomske promjene
Težina patološko-anatomskih promjena zavisi od broja razvojnih oblika parazita i trajanja infestacije. U akutnoj fazi kod životinja mogu se zapaziti krvarenja u muskulaturi, u hroničnoj fazi meso vodnjikavo i puno cisticerkusa. Cisticerkusi mogu degenerisati pa se može ustanoviti vezivnotkivna čahura, unutra gnoj i detritusna masa žućkaste ili sivkaste boje.
Klinička slika
Zavisi od stepena infestacije (broja progutanih bobica/iskrica), njihovoj lokalizaciji i općeg stanja osobe.
Osjećaj težine u trbuhu , bol, dijareja, opstipacija, kolike sa gubitkom apetita, mršravost, anemija.
Autoinfekcijom (konzumiranjem jaja Taenia) u oku će uzrokovati smetnje vida, sljepoću ; u mozgu epileptiformne napade, hidrocefalus i smrt (cerebralna cisticerkoza čovjeka). U potkožnom tkivu neće biti izraženi simptomi.
Dijagnoza
Koprološki pregled (metoda flotacije, celofanski otisak) nalaz jaja i članaka u fecesu)
Serološki pregled (ELISA test, IFAT...)
Terapija
Niklozamid u dozi od 2 g ( djeca od 0,5 – 1 g )
Mebendazol u dozi od 50 – 100 mg/kg kroz 3 dana
Terapija cerebralne cisticerkoze :
Praziquantel u dozi od 50 mg/kg dnevno, kroz 15 dana
Albendazole u dozi od 15 mg/kg dnevno, kroz 28 dana
Profilaksa
Zasniva se na mjerama prekidanja biološkog ciklusa razvoja parazita u kompleksu čovjek – goveda/svinje: poboljšanje zoohigineskih uslova, higijensko klanje životinja i provođenje veterinarsko-sanitarnog pregleda mesa i pri privatnom klanju životinja, dehelmintizacija ljudi na osnovu stvarnih potreba i rezultata parazitoloških pregleda, edukacija.
Literatura
1. Čanković M., Jažić A.: Parazitologija domaćih životinja, Čanković M., Sarajevo, BiH,
1998.
2. Georgi, R. J.: Parasitology for Veterinarians. Second edition. W.B. Saunders
Company, New York. USA, 1974.
3. Omeragić J., Zuko Almedina, Jažić A.: Priručnik iz veterinarske parazitologije.
Veterinarski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2018. CIP 636.09:576.89(075.8); ISBN
978- 9958-599-71-2
4. Šibalić S., Cvetković Lj.: Osnovi dijagnostike parazitskih bolesti domaćih životinja.
Beograd, Srbija, 1983.









