Postoje dvije vrste koštane srži: crvena i žuta. Crvena srž sadrži krvne matične stanice koje mogu postati crvene krvne stanice, bijele krvne stanice ili trombociti. Žuta srž je uglavnom sastavljena od masnoća. Crvena koštana srž sadrži više od 1012 hematopoetskih ćelija koje ishranjuje krv kroz arterije koje prolaze u kost. Kod odrasle osobe, ona proizvodi sve eritrocite, 60-70% leukocita i sve trombocite. Limfatična tkiva, posebno timus, slezena i limfni čvorovi, proizvode limfocite (20-30% leukocita), a retikuloendotelna tkiva slezene, jetre, limfnih čvorova i drugih organa proizvode monocite (4-8% leukocita). Hematopoetične stanice bivaju potaknute na formiranje kolonija ćelija kroz različite CFFs (colony-stimulating factors).
ERITROCITI
Eritrociti su najbrojnije ćelije krvi, čija je funkcija u transportu kisika od pluća ka tkivima i CO2 od tkiva ka plućima. Imaju oblik bikonkavnog sočiva koji im obezbjeđuje maksimalnu elastičnost i savitljivost, omogućavajući im da prođu i kroz veoma uske kapilarne prostore bez rupture ćelijske membrane. On uslovljava i uvećanu površinu što dozvoljava efikasnu i brzu razmjenu gasova. Nemaju nukleus, a za metabolizam koriste isključivo glukozu. Komponente potrebne za neometanu proizvodnju eritrocita su: vitamin B12, folna kiselina, proteini, željezo, koštana srž, eritropoetin, očuvana sluznica želuca itd.
Životni vijek eritrocita iznosi oko 120 dana. Razgradnja je posljedica slabljenja metaboličkih sistema koji održavaju oblik i savitljivost ćelijske membrane, transport jona kroz membranu, sprečavaju oksidaciju proteina u citoplazmi i sl. U eritrocitima se nalazi hemoglobin, metaloprotein koji sadrži željezo. Koncentracije hemoglobina se kreću od 140g/l (kod žena) do 160g/l krvi (kod muškaraca). Ako nivo hemoglobina u krvi padne ispod normalnih vrednosti, tada dolazi do anemije. Naziv „hemoglobin“ sastoji se od riječi hem i globin što ukazuje da je hemoglobin globularni protein koji sadrži hem grupu. Hem grupa se sastoji od organskog dijela i atoma željeza koji je odgovoran za vezivanje kisika.
TROMBOCITI
Trombociti su krvne pločice koje nastaju u koštanoj srži, a uloga im se ogleda u zgrušavanju krvi. Normalne vrijednosti su od 150-400x109/L, dok je životni vijek trombocita u prosjeku 7-10 dana. Povišene vrijednosti trombocita najčešće ne uzrokuju simptome, a obzirom da povećavaju sklonost zgrušavanja krvi, mogu uzrokovati trombozu što povećava rizik nastanka srčanog infarkta i moždanog udara. Snižene vrijednosti mogu uzrokovati spontana krvarenja ali tek nakon smanjenja broja trombocita na 20-30x109/L.
LEUKOCITI
Leukociti su bijela krvna zrnca koja se dijele na granulocite i agranulocite. Obje vrste imaju granule, s tim što su kod granulocita one specifične, a kod drugih nespecifične. U granulocite spadaju neutrofili, eozinofili i bazofili, dok agranulocitima pripadaju monociti i limfociti. Kada govorimo o funkciji, leukociti se dijele na fagocite (neutrofili, eozinofili, bazofili, monociti) i imunocite (limfociti). Neutrofili su najbrojnije ćelije bijele loze. Pripadaju fagocitima i poseduju jedro sa dva do pet jedaraca. Zbog takve građe zove se još i polimorfonuklearni neutrofil. U citoplazmi sadrži acidofilne specifične granule i bazofilne granule. Broj neutrofila u krvi je najčešće povišen u toku bakterijskih infekcija. Eozinofili su također fagociti, koji najčešće poseduju jedro sa dva jedarca. U citoplazmi se nalaze samo acidofilne specifične granule. Povišeni su kod alergija I parazitarnih infekcija. Bazofila u krvi ima najmanje. Imaju jedro potkovičastog oblika, a u citoplazmi se nalaze bazofilne specifične granule. Monociti pripadaju agranulocitima, a kada pređe u cirkulaciju pretvara se u makrofag koji može da fagocituje znatno više bakterija u odnosu na neutrofil.
Limfociti pripadaju grupi imunocita. Imaju krupno jedro koje zauzima preko 90% unutrašnjosti i potiskuje citoplazmu u stranu i uglavnom kruže limfnim sistemom. Postoje tri vrste limfocita- T-ćelije, B-ćelije i NK ćelije (Natural Killer Cells, ćelije ubice). Ime dobijaju po mjestu sazrijevanja, pa tako T limfociti sazrijevaju u timusu, B limfociti nastaju u koštanoj srži (Bone marrow). NK ćelije također nastaju u koštanoj srži. Uloga limfocita je da unište patogene, direktno ili indirektno i pridonose odbrani organizma. Ako su limfociti povišeni iznad 40%, smatra se abnormalnim, a uzroci mogu biti gripa, vodene ospice, tuberkuloza, pertusis, herpes, rubeola, ALL itd. Smanjenjem se smatra pad ispod 15% limfocita, a ovaj nedostatak se može desiti ukoliko se ne proizvede dovoljno koštane srži ili ako se njena aktivnost smanji, tako da se manjak javlja kod npr aplastične anemije, AIDS-a.. Smanjen nivo mogu izazvati i neki poremećaji koji zahvaćaju nerve, a to su multipla skleroza, miastenija gravis i Guillain-Barreov sindrom.
REFERENCE:
1. Blood Physiology and Circulation (The Human Body) by Kara Rogers, 2011, Britannica Educational Publishing
2. https://www.stetoskop.info/bolesti-krvi-hematologija/eritrociti--crvena-krvna-zrnca