Poznata je izreka Hipokrata: „Sve što putem hrane unosimo u organizam, gradi nas i mijenja, a o tome što smo unijeli ovisi naše zdravlje, naša snaga i naš život.“ Posljednjih desetljeća brojni su istraživači dokazali da dojenje osigurava novorođenčetu i dojenčetu optimalnu hranu, zaštitu od brojnih infekcija, pomaže sazrijevanju gastrointestinalnih funkcija i smanjuje mortalitet dojenčadi.
SEKRECIJA MAJČINOG MLIJEKA
Sekrecija mlijeka u prvim danima obično ne prelazi više od 50 ml kolostruma/dan. Od 4. do 14. dana povećava se od 50 na 100 – 500 ml/dan, a nakon 2. sedmice dojenja dojke proizvode 800 – 1000 i više ml mlijeka.
Tabela 1: Faktori poticanja i kočenja refleksa izlučivanja majčinog mlijeka
SASTAV MAJČINOG MLIJEKA
Majčino mlijeko specifičnog je sastava i stvara se u mliječnim žlijezdama. Sastoji se od vode i u njoj otopljenih hranjivih tvari: bjelančevina, masti, ugljikohidrata, minerala, vitamina i oligoelemenata.
Sadrži i razne zaštitne tvari poput antitijela, imunoglobulina, bijelih krvnih stanica, enzima i hormona, te tvari čiji se sastav i uloga tek otkrivaju. Sve te materije su neophodne za normalan rast i razvoj djeteta. Zdravom djetetu koje siše nije potrebno davati nikakav nadomjestak tekućine, osim AD kapi.
Tabela 2: Sastav kolostruma, zrelog majčinog i kravljeg mlijeka
Majčino mlijeko sadrži manje proteina od kravljeg mlijeka i to albumine, a u kravljem mlijeku je kazein. Također sadrži više ugljenih hidrata, a manje minerala od kravljeg mlijeka. Masnoća majčinog mlijeka probavlja se oko 95%, a kravljeg oko 60%. Osmotsko opterećenje bubrega majčinim mlijekom iznosi 14,2 mOsm, a za kravlje mlijeko 40,1 mOsm.
Voda je sastojak kojeg u mlijeku ima najviše (oko 87,5g/100ml). Prvo mlijeko koje dijete siše je vodenasto i smanjuje žeđ, dok je mlijeko na kraju obroka kremastije i umanjuje glad.
Najčešći uzrok alergija koje se javljaju u prvoj godini djetetova života je alergija na proteine iz kravljeg mlijeka, koji se nalaze u adaptiranim mliječnim formulama ili u majčinom mlijeku kod majki koje konzumiraju kravlje mlijeko ili mliječne proizvode na njegovoj bazi. Izazivaju ih beta – laktoglobulin i serumski bovini albumin, kojih nema u majčinom mlijeku.
Ukoliko je prehrana dojilje kvalitetna, njeno mlijeko zadovoljava gotovo sve potrebe dojenčeta za vitaminima, osim vitamina D. Humano mlijeko sadržava manje vitamina K nego kravlje mlijeko ili industrijski pripravci, te se radi prevencije hemoragijske bolesti novorođenčeta daje vitamin K1 odmah nakon rođenja. Doza je 0,5 – 1,0 mg, ovisno o tjelesnoj masi, i.m..
OSOBINE MAJČINOG MLIJEKA
Posjeduje imunosne, antialergijske, mikrobiološke, ali i toksikološke osobine. Majčino mlijeko je bogato imunološkim tvarima, koje štite od upala, infekcija i utiču na stvaranje imuniteta.
Crijevna flora dojenčeta hranjena majčinim mlijekom obiluje laktobacilom za razliku od bakterijske flore dojenčeta na prehrani kravljim mlijekom, koje je kolonizirano mikroorganizmima iz skupine aerobakter i E. coli. Mlijeko posisano iz dojke praktički je sterilno.
Humano mlijeko sadržava više imunoglobulina (posebno IgA), imunoaktivnih enzima, te citokina. Jedan od proteina sirutke je α – laktalbumin, koji se naziva i '' prirodni antibiotik'', jer utiče na otpornost ljudskog organizma.
Negativan učinak je prenos toksičnih hemijskih tvari. To je rezultat općeg onečišćenja okoline i izloženosti majke lijekovima, radiofarmacima i hemijskim tvarima.
KOLOSTRUM
Od 1. do 3. dana su male količine kolostruma, od 4. do 14. dana javlja se prelazno mlijeko, a u 3., pa i u 4. sedmici nakon poroda nastaje zrelo mlijeko. Kolostrum je gusta tečnost slamnate boje i sadrži više bjelančevina, te hranjenje njime treba započeti pola sata nakon rođenja i nikada ne čekati duže od 6 sati. Njegova je glavna uloga zaštitna.
Ilustracija 1: Kolostrum i uobičajeno majčino mlijeko
PRELAZNO I ZRELO MLIJEKO
Prelazno mlijeko je ono koje nastaje nakon kolostruma, a prije zrelog mlijeka. U njemu postupno opada sadržaj ukupnih bjelančevina, kao i liposolubilnih vitamina, a raste koncentracija masti, laktoze, hidrosolubilnih vitamina i ukupni sadržaj energije.
Zrelo mlijeko javlja se krajem prvog mjeseca dojenja i slađeg je okusa. Na početku podoja, tzv. prvo mlijeko, sadržava više vode i manje masti. Zbog toga je važno da dijete isprazni dojku do kraja i tako dobije i masnoće. Dojenje se provodi do 6 mjeseci bez dodavanja vode i čaja. Dohrana započinje sa 6 mjeseci, kada se uvodi postepeno namirnica po namirnica.
AKT DOJENJA
Prvi podoj obavlja se u bolnici i najbolje je da se sa dojenjem započne unutar pola sata nakon poroda. Podoj traje 20 minuta. Nakon izvjesnog vremena samo dojenče uvede ritam obroka, a to je 6 – 8 obroka na dan. U punoj laktaciji, žena može proizvesti dnevno oko 800 – 1200 ml mlijeka.
Ilustracija 2: Položaji tokom dojenja
Ilustracija 3. Hvatanje bradavice i areole
Dojenčetu je dovoljno mlijeka ukoliko napreduje na težini, ukoliko je stolica zlatno – žuta i obilno mokrenje. Znaci dobre dojilje su: nabrekle i tople dojke, izražen venski crtež, te da mnogo žeđa i mnogo se znoji.
Tabela 3: Prednosti prirodne ishrane za dijete i za majku
Svjetska sedmica dojenja se obilježava od 1. – 7. augusta svake godine. UNICEF u Bosni i Hercegovini decenijama podržava inicijativu „Bolnice prijatelji beba“, čiji je postulat podrška majkama da uspostave dojenje odmah po porodu.
LITERATURA
1. Jovanović J. „Pedijatrija“, Medicinski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2015.
2. Kurjak A., Stanojević M. i suradnici „Prvi koraci roditeljstva“, Medicinska naklada, 2016.
3. Sears M., Sears W. „The Breastfeeding Book“, London, 2017.