Pretilost u dječijoj dobi
Dijagnoza
Indeks tjelesne mase - BMI (Body mass index)
BMI pomaže da se utvrdi da li dijete ima prekomjernu težinu za svoju dob i visinu.
Koristeći grafikon rasta liječnik određuje percentil djeteta, što znači da se dijete poredi sa drugom djecom istog spola i dobi (npr. ako je dijete u 80. percentilu, to znači da u poređenju sa djecom istog spola i dobi, 80% ima niži BMI od njega/nje):
⦁ BMI između 85. i 94. percentila - prekomjerna težina
⦁ BMI 95. percentil ili veći – gojaznost
⦁ BMI 99. percentil ili veći - teška gojaznost
BMI ne uzima u obzir tjelesnu građu pojedinog djeteta, niti stepen mišićavosti pa je potrebna dodatna procjena rasta i razvoja svakog djeteta da bi se zaključilo da li se radi o zdravstvenom problemu.
Testovi krvi
Ponekad je potrebno uraditi
mjerenje nivoa holesterola u krvi,
nivoa šećera u krvi, te
provjeru hormonske neravnoteže ili drugih stanja koja su mogući uzrok pretilosti.
Posljedice i komplikacije
Endokrinološke posljedice pretilosti
Pretilost i hormon rasta
Pretila djeca obično imaju značajno ubrzan rast, ali bazalna koncentracija hormona rasta i odgovor hormona rasta na stimuluse su smanjeni. Dva su osnovna razloga nižoj koncentraciji hormona rasta kod ove djece: povećan klirens HR-a i smanjena sinteza i izlučivanje. Uzrok smanjenoj sekreciji hormona rasta je vjerovatno višak masnog tkiva. Najvjerovatniji razlog tome je povišena razina hipotalamičkog somatostatina, inhibitorni uticaj slobodnih masnih kiselina na stimulaciju hipofize rilizing hormonom za hormon rasta (GHRH), povećana sinteza faktora rasta sličnog inzulinu-1 (IGF-1), koji negativnom povratnom spregom djeluje na sintezu HR-a u hipofizi, te povišena razina proteina koji vežu hormon rasta (GHBP). Međutim u te djece je nađena normalna ili povišena razina IGF-1. Posljedica je to stimulacijskog djelovanja hiperinzulinemije na sintezu IGF-1 u jetri i smanjene razine proteina koji veže IGF (IGFBP) u pretile djece.
Pretilost i štitna žlijezda
Nađene su blago povišene koncentracije trijodtironina u serumu, najvjerovatnije zbog povećane periferne konverzije iz tiroksina. Blaga pretilost može biti i posljedica hipotireoze, ali u tom je slučaju uz pretilost glavni znak smanjeni rast.
Pretilost i paraštitne žlijezde
Pretila djeca imaju povišenu razinu alkalne fosfataze, osteokalcina, paratiroidnog hormona, kalcitonina i 1, 25-dihidroksivitamina D3. Omjeri kalcija i kreatinina te tubularne reapsorpcije fosfora i glomerularne filtracije su niži, dok su koncentracije kalcija i fosfora u serumu te djece uredne. Također kod ove djece smanjen je i mineralni sadržaj kostiju.
Pretilost i adrenalna funkcija
U pretilih osoba postoji povećana osjetljivost hipotalamo-hipofizno-adrenalne osovine, koja se očituje povećanom sekrecijom kortizola, ali i pojačanim odgovorom kako na pozitivne, tako i na negativne stimuluse. Povećan je i klirens kortizola, što za posljedicu obično ima normalnu razinu kortizola u krvi uz normalnu ili povećanu količinu slobodnog kortizola u 24-satnom urinu.
Pretilost i spolni hormoni
Pretile djevojčice menarhu dobivaju ranije, ali menstrualni ciklusi su često nepravilni s iregularnim krvarenjima, česta je oligomenoreja ili amenoreja, hirzutizam i infertilnost. Kod njih je povišena razina luteinizirajućeg hormona, snižena razina folikul stimulirajućeg hormona i povećan je omjer LH-a i FSH-a. Nađene su i povišene razine estrona uz povećanu perifernu konverziju androstendiona u estron, normalne ili niske razine estradiola u serumu, niske razine globulina koji veže spolne hormone (SHBG), a u nekih bolesnica, povišene razine testosterona i/ili androstendiona. Kod pretilih dječaka niža razina SHBG-a indirektno dovodi do povećane periferne konverzije androstendiona u estrogene i posljedično povišenu razinu estrogena.
Fizičke komplikacije pretilosti
Diabetes mellitus tip II
Pretilost kao hronično stanje znatno utiče na iskorištavanje glukoze, također gojaznost i neaktivan životni stil su faktori rizika za razvoj DM tip II.
Visok krvni pritisak i visoke razine holesterola
Dugoročno nepravilna ishrana može dovesti do jednog ili oba ova stanja, što će dalje dovesti do nakupljanja plaka u arterijama i sve to vodi u povećan rizik od moždanog i srčanog udara u budućnosti.
Ortopedske nepravilnosti
Ovdje spadaju: varus koljena, valgus deformiteti, epifiziolize femura i Blountova bolest (tibia vara). Stres uzrokovan povećanom težinom dovesti će do bolova i povećanog rizika od ozljeda kukova, koljena i leđa.
Problemi sa disanjem
Astma se češće javlja kod gojazne djece. Opstruktivna apnea u snu jedno je od potencijalno životno ugrožavajućih stanja povezanih s debljinom u dječjoj dobi. Važnim faktorima rizika za nastanak ovog stanja smatraju se hipertrofija tonzila i adenoida.
Problemi sa jetrom i žučnim vodovima
U pretile djece je pojačano izlučivanje holesterola u bilijarni sistem, što povećava mogućnost razvoja žučnih kamenaca. U izrazito pretilih postoji opasnost razvoja steatohepatitisa s fibrozom i cirozom jetre. Nealkoholna masna bolest jetre obično ne daje simptome, a karakteriše je nakupljanje masnih naslaga u jetri koje mogu dovesti do stvaranja ožiljaka i posljedične jetrene fibroze.
Socijalne i emotivne komplikacije pretilosti
Djeca s ovim problemom često su meta vršnjačkog nasilja zbog čega imaju povećan rizik od depresije i anksioznosti.
Terapija i prevencija
Iz svega navedenog da se zaključiti da se radi o kompleksnom, hroničnom problemu, sa nimalo jednostavnom etiologijom, što nalaže i kompleksan pristup terapiji ovog stanja. Terapijski pristup zavisi od dobi djeteta, stepena gojaznosti i udruženosti gojaznosti s komorbiditetima (zahtijevaju agresivniji pristup).
Za djecu iznad 2 godine starosti, a kojima je BMI između 85. i 94. percentila preporučuje se program održavanja kilograma, kako bi dijete dobivalo centimetre visine, ali ne i kilograme, što vremenom dovodi do pada BMI u zdravi opseg.
Djecu čiji je BMI iznad 95. percentila a imaju između 6 i 11 godina treba potaći na promjenu prehrambenih navika u cilju postupnog gubitka kilograma (ne više od 1 kg mjesečno, ili oko 0,5 kg), dok starija djeca ili adolescenti sa teškom gojaznošću trebaju gubiti do 2 kg sedmično ( ili oko 1 kg sedmično). Pri gubitku kilograma treba obratiti pažnju da dijete jede zdravo i da poveća fizičku aktivnost.
Edukacija
Stil života, navike u prehrani i stepen fizičke aktivnosti uglavnom se oblikuju vrlo rano, u porodičnom okruženju, od ranog djetinjstva. Da bi prevenirali gojaznost i eventualno je rano primjetili i djelovali na vrijeme, potrebno je educirati cijelu porodicu u cilju donošenja pravilnih dijetetskih odluka i korekcije stila života.
Redukcijska dijeta i zdrava ishrana
U ukupnom dnevnom jelovniku oko 55% kalorija trebalo bi otpadati na ugljikohidrate, oko 30% na masti, a oko 15% na bjelančevine. Restrikcija kalorijskog unosa mora u djece biti individualizirana i pomno praćena, da se ne bi omeo normalan rast i razvoj.
Treba dati prednost voću i povrću, a smanjiti unos grickalica, kolača, brze hrane i zaslađenih pića. Kad god je moguće organizovati porodične obroke za stolom, a smanjiti broj obroka uz TV ili video igrice, jer se u tom slučaju često jede brzo i gubi se osjećaj o količini pojedene hrane. Posluživati odgovarajuće porcije, pri tome imati na umu da djeci ne trebaju količine hrane kao odraslim osobama. Započinjati sa manjim porcijama i pustiti djetetu na volju da traži još ukoliko je gladno. Dopustiti djetetu da jede samo dok se ne zasiti, iako to ponekad znači ostavljanje nešto hrane u tanjiru.
Fizička aktivnost
Fizička aktivnost je važan dio slagalice u održavanju zdrave tjelesne težine za dijete. Sagorijeva kalorije, jača kosti i mišiće i pomaže djeci da imaju dobar san noću. Za povećanje nivoa aktivnosti kod djeteta preporučuje se ograničiti vrijeme provedeno ispred TV-a, računara, tableta ili mobilnog telefona na do 2h dnevno, s tim da djeca mlađa od 2 godine uopšte ne bi trebala provoditi vrijeme pred ekranom. Potrebno je potaknuti dijete na aktivnost na način koji mu je zanimljiv poput igre skrivača, skakutanja ili trčanja, što uspješno sagorijeva kalorije, te otkriti interese djeteta i u tom smjeru organizovati fizičku aktivnost (npr. ako dijete voli knjige, prošetati do knjižare ili biblioteke s njim/njom).
Lijekovi
Farmakološka terapija debljine kod djece još je kontroverzna. Smije se provoditi samo pod strogim liječničkim nadzorom, a uglavnom je opcija za djecu i adolescente kod kojih su debljina i komorbiditeti problem uprkos upornom provođenju dijete i tjelovježbe.
Hirurške intervencije
Ova opcija je uglavnom rezervisana za adolescente sa već postojećim teškim komplikacijama, ukoliko se na drugi način nije mogla regulisati pretilost. Kandidat za operaciju zahtijeva tim stručnjaka među kojima su specijaliste pedijatrije, medicinski stručnjaci za problem pretilosti, psiholozi i dijetetičari.
Reference
- Childhood obesity - Diagnosis and treatment - Mayo Clinic. (2020, December 5). Mayo Clinic. https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/childhood-obesity/diagnosis-treatment/drc-20354833
- Childhood obesity - Symptoms and causes. (2020, December 5). Mayo Clinic. https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/childhood-obesity/symptoms-causes/syc-20354827
- Dumić, M., Špehar, A., & Janjanin, N. (2004, January). Debelo dijete. Paediatria Croatica, 48(1). https://www.paedcro.com/hr/242-242
- Soma Tech International. (2020, June 19). Childhood Obesity Prevention: Childhood Obesity Awareness Month. Soma Tech Intl’s Blog. https://www.somatechnology.com/blog/in-the-news/childhood-obesity-prevention-childhood-obesity-awareness-month/
- Vas, S. R. (2020, November 27). Childhood Obesity: Prevent Now Before It’s Too Late. Possible. https://possible.in/childhood-obesity-prevent-now.html
- World Health Organization. (2016, January 25). Commission presents its final report, calling for high-level action to address major health challenge [Press release]. https://www.who.int/end-childhood-obesity/news/launch-final-report/en/









