OTVORENE POVREDE
KLASIFIKACIJA RANA | |
1.Prema vrsti mehaničke sile (načinu nanošenja) | |
Exoriatio (ogrebotina) | |
Vulnus punctum (ubodna rana) | |
Vulnus scissum (sjekotina) | |
Vulnus contusum (nagnječna rana) | |
Vulnus laceratum (razderotina) | |
Vulnus lacerocontusum (razderno-nagnječna rana) | |
Avulsio (avulzija) | |
Decollement traumatique (traumatski dekolman) | |
Vulnus conquassatum (smrskotina) | |
Vulnus sclopetarium (strijelna rana) | |
Vulnus explosivum (eksplozivna rana) | |
Vulnus morsum (ugrizna rana) | |
Amputatio traumatica (traumatska amputacija) | |
2. Prema stepenu bakterijske kolonizacije (čistoće) | |
Čiste rane | |
Čiste kontaminirane rane | |
Kontaminirane rane | |
3. U odnosu na vrijeme proteklo od traume | |
Akutne rane | |
Hronične rane | |
4. U odnosu na dubinu rane (broj otvorenih slojeva) | |
1-4. stepen | |
5. U odnosu na način zarastanja rane | |
Rane koje zarastaju per primam intentionem | |
Rane koje zarastaju per secundam intentionem | |
Rane koje zarastaju per tertiam. |
Rane možemo klasificirati na više načina:
-Prema vrsti mehaničke sile (načinu nanošenja),
-Prema stepenu bakterijske kolonizacije („čistoće“),
-U odnosu na vrijeme proteklo od traume,
-U odnosu na dubinu rane (broj otvorenih slojeva),
-U odnosu na način zarastanja rane.
Prema vrsti mehaničke sile (načinu nanošenja), rane mogu biti:
Excoriatio (ogrebotina) je povreda kože pri kojoj dolazi do odljuštenja slojeva ili čitavog epidermisa od dermisa, odnosno sluzokože gdje dolazi do odljuštenja nadsluznice (lamina epithelialis), kao posljedica bilo dejstva tupog mehaničkog oruđa ili pri padu na hrapavu površinu.
Vulnus punctum ili ictum (ubodna rana) - nastaje ubodom, teško je predvidjeti dubinu i smjer ozljede. U dubljim slojevima može doći do povreda važnih arterija, vena i nerava, te unutrašnjih organa. Ubodne rane trbuha uvijek zahtjevaju hiruršku (operativnu) eksploraciju.
Vulnus scissum (sjekotina) - prouzrokovana oštrim predmetima poput noža, žileta, stakla. Svojim izgledom naviše izgleda hirurškoj inciziji, osim što nije sterilna.
Vulnus contusum (nagnječna rana) - nastaje dejstvom jake mehaničke sile, najčešće prilikom pada ili udarca grubim, masivnim predmetom. Glavna karakteristika ove rane je da su tkivne strukture u dubljim slojevima kože više ostećene od same kože. Često su prisutni krvni podlivi (hematomi).
Vulnus laceratum (razderotina) - nastaje pod djelovanjem tupe sile koja djeluje koso na površinu tijela. Razderotine mogu biti linearnog, odnosno nepravilnog oblika.
Vulnus lacerocontusum (razderno-nagnječna rana) - nastaje pod djelovanjem snažne, tupe mehaničke sile koja je veća od elasticiteta samog tkiva. Ova vrsta rana je kao ubodne i rane nanijete vatrenim oružjem potencijalno predilekciono mjesto za razvoj klostridijalnih infekcija- tetanusa i gasne gangrene.
Avulsio (avulzija) je rana koja nastaje djelovanjem snažne sile gdje dolazi do traumatskog odvajanja neravilnog režnja kože od potkožnih struktura.
Decollement traumatique (traumatski dekolman)- nastaje poput avulzije, ali podrazumjeva odvajanje kože i potkožnog tikiva od dubljih slojeva na širem prostoru.
Vulnus conquassatum (smrskotina)- rana kod koje su meka tkiva i kosti u većem ili manjem opstegu smrskani usljed dejstva snažne mehaničke sile. Primarna hirurška rekonstrukcija kod ovih povreda je u većini slučajeva praktički nemoguća.
Vulnus sclopetarium (strijelna rana) - rana uzrokovana metkom ili sličnim objektom. Na osnovu toga da li postoji izlazna rana dijeli se na ustrijelnu ranu, gdje postoji samo ulazna rana i prostrijelnu, gdje postoji i ulazna i izlazna rana.
Vulnus explosivum (eksplozivna rana)- karakterizirana masivnom destrukcijum tkiva i organa u dubini, kao što su mišići, kosti, zglobovi i unutrašnji organi (krvarenja, rupture, perforacije).
Vulnus morsum (ugrizna rana)- uzrokovana životinjskim ili ljudskim ujedom. Ova vrsta rane je uvijek inficirana. Ako je ranu prouzrokovala životinja treba misliti na rabijes (antirabičnu vakcinu), dok je u slučaju zmijskog ugriza obavezna primjena antiviperičnog seruma.
Amputatio traumatica (traumatska amputacija)- nastaje dejstvom veoma snažne sile koja dovodi do otkidanja dijelova ekstremiteta. Zbog samog mehanizma nastanka i povreda vaskularnih struktura, ova vrsta povrede usljed opasnosti od iskrvarenja, uvijek je opasna po život.
Prema stepenu bakterijske kolonizacije („čistoće“), rane se klasificiraju:
- Klasa 1, rane koje se smatraju da su „čiste“. One nisu inficirane, nije prisutna inflamacija, te su primarno obrađene (zatvorene primarnim šavom). Ako je potrebno dreniranje ovih rana, metoda zatvorenog dreniranja je neophodna. Rane respiratornog, gastroinestinalnog, genitalnog ili urinarnog trakta ne pripadaju ovoj klasi rana.
- Klasa 2, rane koje se smatraju da su „čiste“-kontaminirane. Smatra se da kontaminacija ovih rana dolazi po kontroliranim uvjetima u toku operativnog zahvata. Rane respiratornog, gastrointestinalnog, genitalnog ili urinarnog trakta pripadaju ovoj klasi rana.
- Klasa 3, rane koje se smatraju da su kontaminirane. To su svježe, otvorene rane kod kojih je kontaminacija endogenog porijekla ili dolazi od najbližeg okruženja poput hirurškog tima, operacione sale, nedovoljno očišćene kože pacijenta.
- Klasa 4, rane koje se smatraju da su inficirane (prljave). Ove rane su obično traumatskog porijekla. One su nanijete nesterilnim oruđem ili oružjem ili u njima postoji rezidualno devitalizivano tkivo. U ovu klasu spadaju i hronične rane.
U odnosu na vrijeme proteklo od traume, rane se klasificiraju na akutne i hronične.
Distinkcija između ove dvije vrste rana je napravljena na osnovu vremena koje je proteklo od traume i vremena potrebnog za zarastanje rane. Smatra se da je za zarastanje akutne rane potrebno do 4 sedmice, dok je za zarastanje hronične rane potrebno više od 4 sedmice. Kod hroničnih rana prces zarastanja ne ide svojim „normalnim“ tokom koji je prekinut u nekoj od faza (najčešće u inflamatornoj ili prolifertivnoj fazi). U hronične rane spadaju venski, arterijski, dijabetični ulkusi, dekubitalne rane, stari defekti kože i mekog tkiva.
U odnosu na dubinu rane, rane se mogu podijeliti na tri stepena:
1. stepen-rana zahvata epidermis,
2. stepen- rana zahvata epidermis i dermis,
3. stepen- rana zahvata dermis, potkožno masno tkivo, mišiće, nerve, krvne sudove, organe, kosti.
U odnosu na način zarastanja rane, razlikujemo rane koje zarastaju per primam intentionem, rane koje zarastaju per secundam intentionem, rane koje zarastaju per tertiam.
REFERENCE:
- Živan V. Maksimović, Aćimović Miodrag. Hirurgija za studente medicine. Medicinski fakultet Beograd. Beograd. 2018.
- Mysore, Venkataram. Acs (I) Textbook on Cutaneous and Aesthetic Surgery. Jaypee Brothers Medical Publishers Pvt. Ltd;2nd edition. 2017.
- Ćeramilac, Aleksandar. Patologija mehaničkih povreda, Medicinska knjiga, Beograd-Zagreb, 1973.
- https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK554456/
- https://www.woundsource.com/blog/difference-between-acute-and-chronic-wounds
- https://www.clinimed.co.uk/wound-care/wound-essentials/wound-classification
- https://www.flenhealth.com/patients/disease-awareness/acute-chronic-wounds
- https://hitnapomoc.net/otvorene-ozljede-i-krvarenje/









