Koža i njen najveći neprijatelj - maligni melanom
Naša koža zahtijeva svakodnevnu njegu i zaštitu, jer u suprotnom možemo vrlo lahko postati dio crne statistike koja ima veliki trend rasta. Naime, sve veći broj ljudi obolijeva od malignih tumora kože, a najopasniji od svih je maligni melanom.
Etiopatogeneza melanoma
Melanom, najozbiljnija vrsta karcinoma kože, razvija se u ćelijama (melanocitima) koje proizvode melanin - pigment koji vašoj koži daje boju. Karcinomi kože poput melanoma su uzrokovani postojanjem mutacije DNK u ćelijama kože, što dovodi do njihovog nekontrolisanog rasta. Ultraljubičasti (UV) zraci porijeklom od sunca ili iz solarijuma oštećuju DNK u stanicama kože. Naš imunološki sistem popravlja neke od ovih pogreški, ali ne sve. Neka od oštećenja će u jednom momentu promaknuti mehanizmu reparacije i dovesti do preživljavanja prve maligne ćelije. Vremenom će ćelija nakupljati sve veći broj mutacija, umnožavati se, ćelija će preživljavati više nego sve druge ćelije u našem tijelu, izbjegavati mehanizam apoptoze – dakle, steći će sve karakteristike maligne ćelije. Mnogi drugi faktori također igraju ulogu u povećanju rizika od melanoma, uključujući genetiku (pozitivna porodična historija ), tip ili boju kože, boju kose, pjege i broj madeža na tijelu.
Riziko faktori za nastanak melanoma su:
1. Nezaštićeno ili prekomjerno izlaganje suncu ili sunčanju u zatvorenom.
2. Oslabljeni imunološki sistem zbog nekog zdravstvenog stanja ili lijekova koji se koriste.
3. Veliki broj madeža: Što više madeža imate na tijelu, to je veći rizik za melanom. Također, posjedovanje velikih madeža (većih od vrha gumice) ili bilo kakvih atipičnih madeža povećava rizik od melanoma.
4. Svijetla koža: Melanom se češće javlja kod ljudi svijetle puti, svijetlih očiju i svijetle ili crvene kose.
5. Historija raka kože: Ljudi koji su već imali melanom ili nemelanomski rak kože imaju veći rizik od razvoja melanoma u budućnosti.
6. Genetika: svaki deseti pacijent ima člana porodice koji je također imao bolest.
Ono što je jako bitno naglasiti jeste da se melanom može uspješno liječiti, ako se rano otkrije. Stoga naglasak treba biti na edukaciji pacijenata o riziko faktorima koje treba izbjegavati, kao i ranom uočavanju promjena na koži i za to postoji jedno vrlo jednostavno pravilo koje će pacijenti bez problema zapamtiti – ABCDE pravilo. Prvih pet slova abecede su vodič koji će vam pomoći da prepoznate znakove upozorenja za melanom.
A je za asimetriju. Većina melanoma su asimetrični. Ako povučete liniju kroz sredinu lezije, dvije se polovine ne podudaraju, pa izgleda drugačije od okruglog ili ovalnog i simetričnog uobičajenog nemalignog madeža.
B je za granicu. Granice melanoma imaju tendenciju da budu neravne i mogu imati zarezane ili urezane rubove, dok uobičajeni madeži imaju glađe, ravnomjernije granice.
C je za boju. Više boja je znak upozorenja. Iako su benigni madeži obično u jednoj nijansi smeđe, melanom može imati različite nijanse smeđe, žute ili crne boje. Kako raste, mogu se pojaviti i crvena, bijela ili plava boja.
D je za promjer. Iako je idealno otkriti melanom kada je malen, znak upozorenja je ako je veličina poput gumice od olovke (promjera oko 6 mm ili ¼ inča) ili veća. Neki stručnjaci kažu da je također važno tražiti bilo koju leziju, bez obzira koje je veličine, a da je tamnija od drugih. Rijetki, amelanotični melanomi su bezbojni.
E je za razvoj. Svaka promjena u veličini, obliku, boji ili visini mrlje na koži ili bilo koji novi simptom na njoj, poput krvarenja, svrbeža ili pojave kora, može biti znak upozorenja za melanom.
Samopregled je ključ: bez obzira na rizik, pregledajte kožu od glave do pete jednom mjesečno kako biste rano identificirali potencijalni rak kože. Uočite postojeće madeže ili lezije koji rastu ili se mijenjaju. Ako sumnjate, provjerite i otiđite na pregled. Budući da melanom može jako brzo napredovati, slijedite svoje instinkte i posjetite svog ljekara ako vidite madež koji se jednostavno ne čini u redu. Najmanje jednom godišnje otiđite dermatologu radi stručnog pregleda kože.
Kako postaviti dijagnozu melanoma?
Testovi i postupci koji se koriste za dijagnostiku melanoma uključuju:
Fizički pregled.
Vaš će ljekar postaviti pitanja o vašoj ličnoj i porodičnoj anamnezi i pregledati vašu kožu kako bi potražio znakove koji mogu ukazivati na melanom.
Uzimanje uzorka tkiva za testiranje (biopsija)
Da bi utvrdio da li je sumnjiva lezija kože melanom, ljekar može preporučiti uklanjanje uzorka kože za testiranje. Uzorak se šalje u laboratoriju na patohistološki pregled. Kakvu vrstu biopsije preporučuje doktor ovisit će o određenoj situaciji pacijenta. Ljekari najčešće preporučuju uklanjanje cijele izrasline, kad god je to moguće. Jedna uobičajena tehnika, punch biopsija, radi se kružnom oštricom koja se utisne u kožu oko sumnjivog madeža. Druga tehnika, koja se naziva ekscizijska biopsija, koristi skalpel kako bi se odsjekao čitav madež i mali rub zdravog tkiva oko njega.
Određivanje stadija melanoma
Ako se postavi dijagnoza melanoma, sljedeći korak je utvrđivanje stepena (stadija) raka. Da bi odredio stadij melanoma, ljekar ce se odlučiti na brojne pretrage, a na osnovu njihovih rezultata će odrediti terapiju pacijenta.
Odrediti debljinu melanoma je prvi korak. Debljina melanoma određuje se pažljivim ispitivanjem melanoma pod mikroskopom i mjerenjem posebnim alatom. Debljina melanoma pomaže liječnicima da odluče o planu liječenja. Generalno, što je tumor deblji, to je bolest ozbiljnija. Tanji melanomi mogu zahtijevati samo operaciju uklanjanja raka i malo nemalignog tkiva oko njega. Ako je melanom deblji, ljekar može preporučiti dodatne testove kako bi utvrdio da li se rak proširio, u cilju odabira najboljeg tretmana za svog pacijenta.
Jako je bitno da li se melanom proširio na limfne čvorove. Ako postoji rizik da se rak proširi ili već jeste uznapredovao, doktor može preporučiti postupak poznat kao biopsija sentinel čvora. Tokom biopsije sentinel čvora, injektira se boja u područje na kojem je uklonjen melanom. Boja teče do obližnjih limfnih čvorova. Prvi limfni čvorovi koji su preuzeli boju uklanjaju se i testiraju na stanice raka. Ako ovi limfni čvorovi (sentinelni limfni čvorovi) nemaju maligne ćelije, postoji velika šansa da se melanom nije proširio izvan područja na kojem je prvi put otkriven.
Osobama s uznapredovalim preporuče se slikovni dijagnostički testovi kako bi pronašli znakove da se rak proširio na druga područja tijela. Slikovni testovi mogu uključivati Rtg, CT snimke i pozitronsku emisionu tomografiju (PET). Ove pretrage se uglavnom ne preporučuju za manje melanome s manjim rizikom širenja izvan kože.
Tretman melanoma
Operacija (široka lokalna ekscizija sa SLNB i regionalna disekcija limfnih čvorova) je konačni tretman za melanom u ranoj fazi. Tretman lijekovima rezervisan je kao dodatna terapija kod pacijenata sa uznapredovalim melanomom.
Dodatna terapija za resektabilni melanom III stadija uključuje sljedeće agense : imunoterapiju ipilumimabom, interferonom alfa, pegiliranim interferonom,i sličnim lijekovima.
Za uznapredovali stadij III i stadij IV te recidivantni melanom, terapijske opcije su sljedeće: imunoterapija, inhibitori transdukcije signala, hemoterapija, palijativna lokalna terapija.
Tretman metastatskog melanoma
Ciljana terapija u liječenju metastatskog melanoma obuhvaća primjenu BRAF inhibitora (vemurafenib, dabrafenib) kod bolesnika s BRAF-pozitivnim tumorom. Prije primjene ove skupine lijekova u bolesnika se mora potvrditi da je tumor pozitivan na BRAF mutaciju V600. Nadalje, koriste se i MEK inhibitori, što su lijekovi koji inhibiraju djelovanje mitogen-aktivirajuće protein kinaze (poput lijeka trametiniba koji u monoterapiji ipak pokazuje slabije učinke od inhibitora BRAF). Kombinacija inhibitora BRAF-a i MEK-a u kliničkim studijama odgađa razvoj terapijske rezistencije na monoterapiju BRAF-a i poboljšavaju ukupno preživljenje bolesnika.
Imunoterapija obuhvaća primjenu ipilimumaba (monoklonsko protutijelo koje se veže za receptor CTLA-4 ili za jednu od kontrolnih imunoloških tačke), kao i anti-PD-1 inhibitora (također djeluju na kontrolne imunološke tačke, poput pembrolizumaba i nivolumaba). Prednost imunoterapije je u tome što djeluju na bolest i kod BRAF-negativnih tumora, a mogu se primijeniti i nakon razvoja rezistencije na BRAF-inhibitore.
Što se tiče hemoterapije, treba naglasiti kako niti jedan od citostatika (dakarbazin, temozolamid, fotemustin)koji su ispitivani u studijama ne pokazuje statistički značajno produljenje života bolesnika. U svakom slučaju, u situaciji kad je nedostupan PD-1-inhibitor za BRAF-negativne tumore ili eventualno nakon progresije bolesti uz primjenu BRAF inhibitora, tada u obzir dolazi pokušati s liječenjem hemoterapijom.
Prevencija melanoma
Melanom nije uvijek moguće spriječiti, ali šanse za njegov razvoj možete smanjiti izbjegavanjem pretjeranim sunčanjem kože. Većina ljudi zadobije opekotine kože tokom ljeta dok rade aktivnosti na otvorenom, poput vrtlarenja, sunčanja ili šetanja. U tim prilikama morate biti vrlo oprezni, posebno ako imate blijedu kožu i puno madeža. Možete se zaštititi od oštećenja kože na suncu ako koristite kremu za sunčanje i razumno se oblačite.
Redovni pregled kože kod dermatologa može dovesti do rane dijagnoze i povećati šanse za uspješno liječenje.
Pazite na svoje zdravlje, budite odgovorni i zapamtite da je ključ u prevenciji bolesti i zdravom načinu života.
Napomena: Evropski dan melanoma (eng. Euromelanoma Day) obilježava se svake godine u maju. Simbol borbe protiv melanoma i svijesti o njemu je crna vrpca (eng. black ribbon).
Reference:
- http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-za-pacijente/kozne-bolesti/biologija-koze
- https://www.skincancer.org/skin-cancer-information/melanoma/melanoma-causes-and-risk-factors/
- https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/melanoma/symptoms-causes/syc-20374884
- https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/melanoma/diagnosis-treatment/drc-20374888
- https://emedicine.medscape.com/article/280245-overview
- https://www.nhs.uk/conditions/melanoma-skin-cancer/
- https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/28540/Melanom-rizici-rano-otkrivanje-i-lijecenje.html
- Slike - Google









