MLIJEČNI VS. STALNI ZUBI Dentes decidui vs. Dentes permanentes
Uvod
Postoje brojne karakteristike koje su svojstvene samo za mliječnu ili stalnu denticiju. Mliječna od stalne denticija se razlikuje po broju, veličini, obliku, boji, građi, morfološkim karakteristikama, te određenim fiziološkim promjenama koje su svojstvene samo za mliječnu denticiju. Razvitak miječne denticije započinje intrauterino, tj. dok smo još u utrobi majke, oko 4. mjeseca intrauterinog života, i traje sve do završetka apeksogeneze drugog mliječnog molara, što je otprilike godinu i pol nakon njegovog pojavljivanja u usnoj šupljini. Mliječna denticija započinje sa nicanjem donjeg prvog sjekutića, koji se očekuje oko 6. mjeseca, te se potpuno kompletiranje mliječne denticije očekuje kod djeteta oko 2. godine života; i mliječna denticija traje sve do 6. godine života, kada nicanjem prvog stalnog molara započinje period mješovite denticije.

Slika br. 1: Prikaz bebe sa izniknutim centralnim sjekutićima. Slika preuzeta sa: https://pin.it/1XR3AWC
Razlike mliječnih i stalnih zuba
Prva razlika između mliječnih i stalnih zuba jeste u broju zuba. Mliječna denticija broji 20 zuba, po 10 u svakoj vilici, odnosno po 5 u svakom kvadrantu, dok stalna denticija broji 32 zuba, po 16 zuba u vilici, tj. 8 u svakom kvadrantu. Zubi koji čine mliječnu denticiju su: sjekutići, očnjaci i molari. U mliječnoj denticiji, za razliku od stalne denticije nisu prisutni premolari i 3. molari.
Osim po broju, mliječni zubi od stalnih se razlikuju i po veličini. Po svojim dimenzijama su znatno manji od svojih stalnih nasljednika.
Također se razlikuju i po boji. Mliječni zubi su nešto više plavičasti i bjelji su za razliku od stalnih zuba, koji su nešto više žučkasti s obzirom na dentin koji prosijava kroz transparentni sloj cakline. Oblikom su dosta drugačiji nego stalni zubi, više su zaobljenog i bačvastog izgleda.

Slika br. 2: Broj i raspored zuba mliječne denticije
Slika preuzeta sa:
https://pin.it/4IIY4Ek
Da li ste znali da mljiečni zubi imaju tzv. cingulum basale?
Cingulum basale je caklensko-dentinsko zadebljanje i čini središnji dio zuba širim, te zubu daje zdepasti „bačvasti“ izgled i na taj način spriječava impakciju hrane u gingivali sulkus, koji je dosta širi i vulnerabilniji nego kod stalnih zuba, i na taj način spriječava iritaciju gingive obzirom na prisustvo dijastema između zuba. Prilikom restauracije mliječnih zuba, potrebno je obratiti pažnju na cingulum basale, jer u terapijskom smislu može otežati postavku matrice i zahtijeva drugačiji terapijski pristup.
Također, korijenovi mliječnih zuba su kraći i divergentniji u odnosu na korijenove stalnih zuba, i zakrivljenost korijenova mliječnih sjekutića omogućava nesmetan razvoj zamteka krune stalnog zuba nasljednika.
Cavum pulpae- Pulpna komora, tačnije njen koronarni/krunični dio je znatno veći nego koronarna pulpa stalnih zuba. Ova razlika je vrlo bitna prilikom planiranja oblika ispuna i prilikom preparacije kaviteta, kako bi se izbjeglo akcidentalno otvaranje pulpe, s obzirom na njenu voluminoznost i raspored rogova pulpe, gdje je bukalni rog pulpe najveći, a zatim slijedi meziolingvalni rog.

Slika br.3: Razlika u veličini korijena i komorice pulpe kod mliječnih i stalnih zuba. Slika preuzeta sa: https://pocketdentistry.com/pediatric-endodontics-endodontic-treatment-for-the-primary-and-young-permanent-dentition/
Građa zuba i stepen mineralizacije je nešto drugačiji kod mliječnih zuba. Ono što imaju slično, mliječni i stani zubi jeste prizmatska građa cakline, koja je većinski ista, osim u površinskom dijelu. Caklina je tanja, aprizmatksa je i to implicira na mogućnost nagrizanja i obezbjeđivanja adhezivne površine za zalivače i ostale restaurativne materijale. Kod stalnih zuba, gleđ je dva puta deblja nego kod mliječnih zuba, i obojenija je. Dentin dosta porozniji i mekši, sa velikim brojem proširenih dentinskih kanalića, pulpna komorica mnogo voluminoznija nego kod stalnih zuba, i sve to ide u prilog brzoj propagaciji karijesa, gdje je napredovanje karijesa mnogo brže kod mliječnih nego kod stalnih. Također, na krunicama mliječnih zuba reljefna površina je slabije izražen nego kod stalnih zuba, i rijeđe su razvojne anomalije nego kod zuba stalne denticije.
Fiziološke dijasteme
Da li ste se ikada zapitali zašto mliječni zubi izgledaju rastresito poredani u zubnim lukovima kod djece, i zašto je to tako da zubi nisu poredani jedan do drugog?
Odgovor se krije u činjenici da tokom rasta, vilice i zubni lukovi se razvijaju, a zubi ostaju iste veličine. Postojanje dijastema je dobar znak, ukazuje da se vilice pravilno razvijaju, te da će biti dovoljno mjesta da se smjeste njihovi nasljednici, tj. stalni zubi. Dijasteme predstavljaju razmak između zuba, prisutne su generalizirane dijasteme, tj. između svih zuba, ali postoje i primatne dijasteme. Primatne/primarne dijasteme su više izražene i se nalaze između mliječnog lateralnog sjekutića i mliječnog očnjaka, kao i između očnjaka i prvog mliječnog molara.

Slika br. 4: Fiziološke dijasteme u mliječnoj denticiji. Slika preuzeta sa: https://www.healtheuropa.eu/baby-teeth-could-identify-kids-at-risk-of-developing-mental-disorders/111724/
„Hollywood smile“ kod djece
Tijesno poredani mliječni zubi jedan do drugog i nisu baš dobar znak. Ukazuju na prisutnu zbijenost zuba, te može ukazivati na primarnu uskost- ortodontsku anomaliju koja se može javiti u budućnosti, te je potrebno konsultovati ortodonta.

Slika br. 5: Prikaz nedostatka fiziloških dijatema u mliječnoj denticiji. Slika preuzeta sa:https://www.google.com/imgres?imgurl=https%3A%2F%2Fwww.mamatataja.hr%2Fwp-content%2Fuploads%2F2016%2F08%2FiStock_000079835071_Small.jpg&imgrefurl=https%
Oblik zubnog luka kod mliječnih zuba je polukružnog oblika te su zubi u bridnom odnosu prilikom zagriza, također takva pojava je fiziološka.

Slika br. 6: Bridni odnos sjekutića. Slika preuzeta sa: https://www.sciencephoto.com/media/309522/view/milk-teeth-of-a-four-year-old-boy
Resorpcija korijena
Ono što je još jedna bitna razlika između stalnih i mliječnih zuba jeste resoprcija korijena. Korijenovi mliječnih zuba podliježu procesima resoprcije, i to je fiziološki proces za razliku od korijenova stalnih zuba. Procesi u pulpi i resorptivni procesi djeluju simultano, tj. resorptivni procesi prate postepene promjene u pulpi. Prvi znak resoptivne promjene, jeste smanjen broj ćelija u pulpi, a degenerativni procesi zahvataju nervna vlakna i javlja se fibroza, a krvni sudovi u pulpi ostaju sve do eksfolijacije/ ispadanja zuba. Proliferacija vlakana se dešava za vrijeme resorpcije korijen, pa snopovi vlakna postaju uočljivji. Nervna vlakna koja se u smješetna u komori pulpe, se organizuju postepeno. Kada zub dospije u funkcionalni okluzalni položaj, nervna vlakna se formiraju u parijatlni pleksus. Takva vlakna nestaju u toku resorpcije korijena mliječnog zuba, i taj fenomen je odgovoran za bezbolnost prilikom eksfolijacije mliječnih zuba, tj. mliječni zubi su neosjetljivi prilikom njihovog ispadanja.

Slika br. 7: Fiziološka eksfolijacija mliječnih zuba. Slika preuzeta sa: https://pin.it/nCDiTON
Redoslijed nicanja mliječnih zuba
Hronologija nicanja zuba je prikazana u navedenoj tabeli. Vrijeme nicanja zuba može pokazivati određene varijacije. Odstupanja unutar nekoliko mjeseci se ne smatraju patološkim, samo znatna odstupanja od prosječnog vremena nicanja bi se moglo smatrati poremećajem.

Tabela br. 1: Hronološki slijed nicanja mliječnih zuba. Tabela preuzeta iz knjige „Osnovi morfologije zuba i dentalne antroplogije“

Zašto su bitni mliječni zubi?
Mliječni zubi imaju također svoju svrhu, izuzetno su važni za pravilan rast i razvoj djeteta. Zubi su vrlo bitni u funkcionalnom smislu, da bi se dijete moglo pravilno rasti i razvijati, i pravilno konzumirati hranu, također i u fonetskom smislu su mliječni zubi jako bitni kako bi se govor pravilno razvio, te u psiho-sociološkom razvoju djeteta, jer zdravi i lijepi zubi imaju vrlo bitnu estetsku komponentu, jer djeca sa cirkularnim karijesom, kao i gubitkom zuba zbog posljedice istog, vrlo često su predmet ismijavanja i to i te kako utiče na njihov psiho-sociološki razvoj i prihvaćenost u društvu. Osim pobrojanih važnosti, također je jako bitno da mliječni zubi budu prisutni do svoje prirodne eksfolijacije, tj. smjene zuba da bi sačuvali potrebni prostor za pravilno nicanje stalnih zuba. Čak ukoliko i dođe do gubtka mliječnog zuba, tj. do ekstrakcije zuba, i to najčešče mliječnih molara uslijed opsežne kariozne destrukcije i takvi zubi budu izvađeni prije vremena, potrebno je sačuvati taj prostor jednom od interceptivnih metoda, kao što su držači prostora, koji će održati potreban prostor za nicanje stalnog zuba. Držač prostora ukoliko se primjeni kao interceptivna metoda, potrebno je povremeno modifikovati na kontrolnim pregledima shodno rastu i razvoju djeteta. Osim opsežnih destrukcija mliječnih molara uslijed propagacije karijesa, u dječijoj populaciji je značajno zastupljen i rani dječiji karijes ili tzv. Karijes bočice, koji se javlja kod djece koja upražnjavaju jednu od nepoželjnih navika, konzumiraju velike količine namirnica bogatih ugljikohidratima, noćni zaslađeni napici, te loša oralna higijena dovode do brzo-napredujućeg karijesa, koji zahvata sjekutiće cirkularno i odatle potiče jedan od njegovih sinonima cirkularni karijes. Stoga, da bi se preveniralna ovakva stanja potrebno je sporovoditi mjere oralne higijene, uvodeći četkicu za zube i fluroidnu pastu prilagođenu uzrastu djeteta, kao i karijes profilaksu, već od nicanja prvog mliječnog zuba, ali i mnogo ranije, čak i u bezubim vilicama beba je potrebno na adekvatan način čistiti usnu šupljinu nakon svakog dojenja i hranjenja djeteta.

Slika br. 9: Prikaz nepodesne navike-sisanje prsta i posljedica sprovođenja iste. Slika preuzeta sa: https://pin.it/7ANQkBa
FUN FACT!
Da li ste znali da se dijete rađa sa sterilnom usnom šupljinom?
Da, to je istina. Dijete se rađa sa sterilnom usnom šupljinom, te prolaskom kroz porođajni kanal biva inficirano saprofitskim baterijama, i već nekoliko sati nakon rođenja se mogu izolovati određeni bakterijski specijesi. U toku 19-31. mjeseca života, u tzv. „window periodu“, se javlja transmisija Streptococcus mutansa u usta djeteta, to je period kada kariogene bakterije naseljavaju usnu šupljinu, nicanje zuba izaziva promjenu sredine i ima značajan uticaj na rezidentnu mikrofloru.
Infekcija Streptococcus mutansima se dešava pasivno, najčešće s majke na dijete, a u manjoj mjeri od mikroorganizama prisutnih u hrani, vodi, mlijeku i iz okoline. Pljuvačka je idealan medij za transmisiju mikroorganizma i stoga je potrebno obratiti posebnu pažnju na higijenu dude varalice, koju je prilikom čišćenja potrebno adekvatno oprati pod mlazom vode, a nikako da majka očisti dudu varalicu u vlastitoj usnoj šupljini, ili da prilikom hranjenja djeteta, pri provjeri temperature sadržaja bočice provjeri u usnoj šupljini, nego na unutrašnjem dijelu podlaktice.
Da li ste znali da djeca rođena carskim rezom imaju veću tendencu za razvitak karijesa?
Postoji određeni broj istraživanja koji potvrđuju ovu hipotezu, da djeca rođena carskim rezom imaju veću tendencu za nastanak karijesa, jer su rođena kroz „sterilan“ prostor, tj. izostaje prolazak kroz porođajni kanal, te izostaje kontakt i inficiranost „saporofitskim“ bakterijama.(1)
Zaključak
Mliječni zubi prema svim svojim već ranije navedenim funkcijama su izuzetno važni za pravilan rast i razvoj djeteta. Mliječni zubi su vrlo važni s aspekta funkcije žvakanja, fonetike- u procesu govora, ali i estetike koja ima vrlo važnu ulogu u psiho-sociološkom razvoju djeteta. Vrlo je važno obratiti pažnju na eventualna odstupanja od pravilnog rasta i razvoja, te na vrijeme terapijski djelovati. Period mliječne denticije je vrlo karakterističan po čestom prisustvu nepodesnih navika kao što su sisanje prsta, cucle/dude varalice, prolongirano korištenje bočice, konzumacije zaslađenih napitaka noću. Sve ove navike mogu ostaviti posljedice na pravilan rast i razvoj orofacijalnog sistema, kao i na razvitak karijesa. Ukoliko se nepodesne uoče na vrijeme, i ukoliko se prestane sa upražnjavanjem istih, može se spriječiti razvoj malokluzija. Također, u dječijem uzrastu je vrlo čest nalaz uvećanje limfnog tkiva u području nazofarniksa, zbog čestih respiratornih infekcija; što za posljedicu može imati disanje na usta što će imati reperkusije na pravilan razvoj orofacijalnog sistema, ukoliko se s navikom ne prestane na vrijeme, prije nego je izazvalo nepravilnost. Ukoliko su nepodesne navike trajale duži vremenski period, i ukoliko su dovele do određenih promjena u orofacijalnom sistemu, potrebno je primjeniti neke od interceptivnih ortodontskih mjera, te pacijenta blagovremeno uputiti ortodontu. Jedna od interceptivnih mjera u ovom uzrastu, koja daje vrlo učinkovite rezultate jeste isključivanje loših/nepodesnih navika, kao što su sisanje prsta, cucle, bočice itd., te ukazati roditeljima na važnost uklanjanja loših navika, te njihovu ulogu pri uklanjanju istih.
Literetura
1. Kmetović Nikolina; Diplomski rad; Preventivni i restaurativni postupci kod ranog dječjeg karijesa; Sveučilište u Zagrebu, Stomatološki fakultet, 2020.
2. James K. Avery, Daniel J. Chiego, Jr.; Osnovi oralne histologije i embriologije- klinički pristup; Treće izdanje; Datastatus, Beograd, 2011.
3. Amra Vuković, Selma Zukić, Anita Bajsman, Aida Selmanagić; Osnovi morfologije i dentalne antropologije; Univerzitet u Sarajevu Stomatološki fakultet sa klinikama, Sarajevo, 2013.
4. Hrvoje Jurić; Dječja dentalna medicina; Naklada slap, 2015.
5. Amila Zukanović, Enita Nakaš; Dijete u stomatološkoj ordinaciji; Univerzitet u Sarajevu Stomatološki fakultet sa klinikama; Sarajevo 2018.









