Moždani udar je vodeći uzrok invaliditeta u razvijenim zemljama. Jedna od najrasprostranjenijih rehabilitacijskih tehnika u kliničkoj praksi je terapija ogledalom.
Terapija ogledalom (eng. mirror therapy MT ili mirror visual feedback - MVF) je terapija za tretman bola ili invaliditeta koji više pogađa jednu stranu tijela nego drugu. Izmislio ga je Vilayanur S. Ramachandran za liječenje pacijenata nakon amputacije, koji su imali fantomski bol u udovima (eng. phantom limb pain - PLP). Ista tehnika se pokazala korisnom kod pacijenata nakon moždanog udara sa unilateralnim smetnjama. MT se preporučuje kao jednostavna i jeftina metoda liječenja motorne disfunkcije.
Smatra se da kombinovanjem somatosenzorne stimulacije sa MT rezultati mogu biti bolji i da se motorni deficit može brže ispraviti. Ovo se objašnjava povećanim senzornim inputom. Ova dva pristupa u određenoj mjeri dijele isti mehanizam kortikalne reorganizacije. Kombinacija oba pristupa može olakšati senzomotorni korteks koji kontroliše kretanje i može povećati somatosenzorni input i daljnju efikasnost liječenja.
MT se izvodi kao ponavljana bimanuelna simetrična vježba pokreta tokom koje pacijent pomiče zahvaćeni ekstremitet koliko god može dok gleda refleksiju nezahvaćenog ekstremiteta u ogledalu. Ogledalo se koristi za stvaranje reflektivne iluzije zahvaćenog ekstremiteta kako bi se mozak natjerao da misli da se pokret dogodio bez boli, ili da se stvori pozitivna vizuelna povratna informacija o pokretu udova. Uključuje postavljanje zahvaćenog ekstremiteta iza ogledala. Ogledalo je postavljeno tako da se umjesto skrivenog ekstremiteta pojavljuje odraz suprotnog uda.
Dokazano je da primjena MT-a nakon moždanog udara može rezultovati korisnim efektima na performanse pokreta, motoričku kontrolu i osjećaj temperature, ali su efekti manji u populaciji sa hroničnim posljedicama moždanog udara. MT je pokazala bolje rezultate od konvencionalne rehabilitacije u brojnim studijama, a u kombinaciji sa somatosenzornom stimulacijom pokazuje veću efikasnost i smanjeno vrijeme oporavka.
MT se može koristiti čak i kod osoba koje imaju potpunu plegiju nakon moždanig udara, jer koristi vizualne podražaje za stvaranje željenog odgovora u zahvaćenom ekstremitetu. Dokazano je da MT ima efekte ne samo na motorička oštećenja već i na senzorna tj. specifično na bol. MT se pokazao efikasnim i izvodljivim pristupom rehabilitaciji osoba koje su preživjele moždani udar u akutnoj, subakutnoj i hroničnoj fazi. Buduća istraživanja fokus trebaju staviti na opširnu analizu dugoročnih efekata i utjecaj na aktivnosti svakodnevnog života.
REFERENCE:
1. Lin KC, Chen YT, Huang PC, Wu CY, Huang WL, Yang HW, Lai HT, Lu HJ. Effect of mirror therapy combined with somatosensory stimulation on motor recovery and daily function in stroke patients: A pilot study. J Formos Med Assoc. 2014 Jul;113(7):422-8.
2. Gandhi DB, Sterba A, Khatter H, Pandian JD. Mirror Therapy in Stroke Rehabilitation: Current Perspectives. Ther Clin Risk Manag. 2020 Feb 7;16:75-85.
3. Pérez-Cruzado D, Merchán-Baeza JA, González-Sánchez M, Cuesta-Vargas AI. Systematic review of mirror therapy compared with conventional rehabilitation in upper extremity function in stroke survivors. Aust Occup Ther J. 2017 Apr;64(2):91-112
4. Madhoun HY, Tan B, Feng Y, Zhou Y, Zhou C, Yu L. Task-based mirror therapy enhances the upper limb motor function in subacute stroke patients: a randomized control trial. Eur J Phys Rehabil Med. 2020 Jun;56(3):265-271
5. Samuelkamaleshkumar S, Reethajanetsureka S, Pauljebaraj P, Benshamir B, Padankatti SM, David JA. Mirror therapy enhances motor performance in the paretic upper limb after stroke: a pilot randomized controlled trial. Arch Phys Med Rehabil. 2014 Nov;95(11):2000-5