MENSTRUALNI CIKLUS I MENSTRUACIJA
Ko reguliše menstrualni ciklus?
Regulacija menstrualnog ciklusa rezultat je složene interakcije između centralnog nervnog sistema (hipotalamusa i hipofize) i perifernih ženskih spolnih organa (jajnika i maternice). Na svakoj od ovih razina stvaraju se hormoni koji omogućavaju ili sprječavaju oslobađanje hormona na drugim razinama. Iz hipotalamusa se luči hormon oslobađanja gonadotropina (GnRH) koji omogućava oslobađanje hormona iz hipofize, tzv. gonadotropina , a to su folikul stimulirajući hormon - FSH i luteinizirajućeg hormona - LH.
FSH I LH u jajniku potiču sazrijevanje folikula, ovulaciju i formiranje žutog tijela, te ovisno o fazi ciklusa oslobađanje hormona estrogena i/ili progesterona. Navedeni hormoni jajnika nadalje djeluju na sluznicu maternice (endometrij) koju pripremaju za trudnoću. Ako do trudnoće ne dođe, menstrualni ciklus završava odbacivanjem pripremljene sluznice maternice u obliku menstrualnog krvarenja (MENSTRUACIJA) te čitav ciklus ponovno kreće od početka.
Faze menstrualnog ciklusa
Menstrualni ciklus, ovisno od nivoa proučavanja, dijelimo u dva dijela: ovarijalni ciklus (promjene na nivou jajnika) i endometrijalni ciklus (promjene na nivou maternice).
Ovarijalni ciklus: Endometrijalni ciklus:
-Folikularna faza -Proliferaciona faza
-Ovulacija -Sekretorna faza
-Luteinska faza -Faza deskvamacije (Menstruacija)
-Faza regeneracije
Folikularna faza traje od od prvog dana menstruacije do ovulacije (14. dan menstrualnog ciklusa). U ovoj fazi pod djelovanjem FSH, kojeg luči hipofiza, dolazi do sazrijevanja folikula u kori jajnika. Rastući folikuli proizvode estrogen koji također raste. Istovremeno, zahvaljujući estrogenu, i maternica prolazi kroz Fazu proliferacije i sekrecije u kojima se pospješuje stvaranje novog tkiva na endometrijumu (sloju na unutrašnjem zidu maternice). Novo tkivo se postepeno zadebljava i postaje sve više prokrvljeno kako bi priremilo uslove za usađivanje (implantaciju) oplođene jajne ćelije - embriona. Samo jedan od folikula sazrije u potpunosti i pretvara se u De Grafov folikul koji sadrži zrelu jajnu ćeliju.
Neposredno prije sredine ciklusa (14. dan) dolazi do naglog skoka LH koji dovodi do prskanja De Grafovog folikula i oslobađanja zrele jajne ćelije što se označava kao druga faza ovarijalnog ciklusa a to je ovulacija. Nakon oslobađanja jajne ćelije, dominanti folikul se pretvara u strukturu koja se naziva žuto telo (corpus luteum), čime započinje treća faza ovarijalnog ciklusa ili luteinska faza. Corpus luteum počinje da proizvodi progesteron, i male količine estrogena. Ova kombinacija hormona nastavlja da održava zadebljani sloj na unutrašnjem zidu maternice.
25. dan ciklusa, ako ne dođe do oplodnje jajne ćelije tj. trudnoće, corpus lutem nestaje a samim tim dolazi i do pada nivoa progesterona. Zbog smanjenog lučenje progesterona koji je održavao sluznicu, krvni sudovi koji je ishranjuju se zatvaraju i prekidaju dovod krvi pa njene ćelije odumiru i počinju da se ljušte. Zbog nedostatka kisika i zid krvnih sudova se oštećuje i krvi izlazi kroz njega u šupljinu materice, noseći sa sobom njene odljuštene ćelije iz maternice u vaginu i napolje. To žena primijeti kao krvarenje iz vagine - MENSTRUACIJU.
Istovremenom sa menstruacijom odigrava se i faza regeneracije što označava obnavljanje materične sluznice (endometrij) čime se stvaraju uslovi za početak novog menstrualnog ciklusa.
Poremećaji menstrualnog ciklusa
Poremećaji menstrualnog ciklusa ubrajaju se u najčešće ginekološke probleme. Izostanak menstrualnog ciklusa javlja se normalno samo u tri životna razdoblja: prije puberteta, za vrijeme trudnoće i dojenja te nakon menopauze. U svakoj drugoj okolnosti izostanak menstrualnog ciklusa smatra se patološkim te zahtjeva detaljnu dijagnostičku obradu i liječenje.
Kako prepoznati abnormalan menstrualni ciklus?
- Abnormalan ritam krvarenja: menstruacije dolaze u razdobljima kraćim od 21 dana ili dužim od 35 dana (polimenoreja i oligomenoreja).
- Izostanak tri ili više menstruacija zaredom (amenoreja).
- Menstrualna krvarenja koja traju duže od sedam dana (metroragija).
- Obilna menstrualna krvarenja uz gubitak više od 80 ml krvi (hipermenoreja ili menoragija).
- Menstrualna krvarenja koje prate bolovi, grčevi, mučnine ili povraćanja (dismenoreja i PMS).
- Nepravilna, intermenstrualna krvarenje između redovitih menstruacija, nakon menopauze ili nakon seksa (disfunkcijska krvarenja / abnormalna uterina krvarenja).
Šta uzrokuje abnormalnosti menstrualnog ciklusa?
- Stres i način života
- Kontraceptivne pilule
- Polipi ili miomi maternice
- Endometrioza
- Upalna bolest zdjelice
- Sindrom policističnih jajnika
- Prijevremena insuficijencija jajnika
- Karcinom maternice ili karcinom vrata maternice
- Razna medicinska stanja (poremećaji krvarenja, poremećaj rada štitne žlijezde, poremećaj rada hipofize)
Menstruacija i PMS
Menstruacija je prirodan, sastavni dio života svake žene. U prosjeku, svaka žena ima oko 450 mjesečnih krvarenja tokom svog života.
Prva menstruacija (menarha) obično nastupa u dobi od 12 do 13 godina. Najnovija ispitivanja, međutim, pokazuju da danas djevojčice ranije ulaze u pubertet. Prekomjerna težina rizični je faktor za rani početak puberteta.
S druge strane, posljednja menstruacija u životu je znak da je žena ušla u menopauzu i da više nema reproduktivnu sposobnost. Obično nastupa u dobi oko 51 godine, a riziko faktor za preranu menopauzu može biti pušenje.
Dok je žena u reproduktivnom period, svaki mjesec prolazi kroz plodne dane u kojima je šansa za oplodnju povećana. Da bi došlo do oplodnje tj. začeća mora doći do ovulacije na koju nas upućuju neki znakovi koje nam šalje naše tijelo a to su:
- Preovulacijska jednostrana bol
- Oskudno krvarenje 1-3 dana prije ovulacije
- Povećanje bazalne temperature
- Povećana količina cervikalnog iscjetka koji je proziran i rastezljiv
Većina žena na svom tijelu primijeti razne simptome i promjene koje se javljaju u dijelu ciklusa prije dolaska menstruacije što se označava kao predmenstrualni sindrom ili PMS. Promjene se mogu početi javljati i do 11 dana prije krvarenja i najčešće ne utiču na normalno funkcioniranje žene. Međutim ako žena zbog tih promjena nije u mogućnosti obavljati svoje svakodnevne aktivnosti, svakako se treba javiti ljekaru.
Simptomi PMS-a mogu biti raznoliki, a najčešće uključuju: grčeve u trbuhu, bolne i osjetljive grudi, glavobolju, nadutost, zatvor i/ili proljev, pojavu akni, iritabilnost, promjene raspoloženja, nesanicu, jaku želju za hranom bogatom šećerom i dr.
Važno je piti dovoljno tekućine i biti hidriran kako biste olakšali glavobolju i nadutost te probavne smetnje. Dobro je ograničiti unos soli, šećera, kofeina i alkohola te obogatiti svoj jelovnik zdravom prehranom bogatom vlaknima, vitaminima i zdravim masnoćama. Suplementi kao što su vitamin B, kalcij i magnezij također mogu biti od pomoći.
Na kraju možemo reći da je menstrualni ciklus značajan period u životnom vijeku svake žene, stoga je važno poznavati sve bitne činjenice o menstruaciji, ali i ovulaciji kako bi što bolje poznavale sebe i svoje tijelo. Vaš menstrualni ciklus može da bude redovan - da traje otprilike isti broj dana svakog meseca - ili donekle neredovan, kratak ili dug, krvarenje može biti obilno ili oskudno, sa bolovima ili bez, i da se sve ovo i dalje smatra apsoutno normalnim - za Vas. Kako biste utvrdili šta je normalno za vas, neophodno je da upoznate svoje tijelo i pratite šta vam ono to poručuje.
Reference
1. Mladenović D. I suradnici. Ginekologija I akušerstvo. Beograd: Zavod za udžbenike I nastavna sredstva; 2008.
2. https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/24367/Menstrualni-ciklus.html
3. https://poliklinika-harni.hr/ginekologija/pregled/abnormalnosti-menstrualnog-ciklusa









