Vrsta C. botulinum pripada rodu Clostridia zajedno sa C. tetani, perfrigens, difficile et proteolyticum, a svi zajedno pripadaju porodici Clostridiaceae. Sve Clostridiae su veliki Gramm-pozitivni bacili. Produkuju spore koje su veće od promjera same bakterije pa utječu na njezin oblik (mijenjaju ga), tako da C. botulinum obično ima subterminalnu ili terminalnu sporu, zaobljene krajeve. Posjeduje i 4-8 flagela.
KOZMETIČKI ZNAČAJ CLOSTRIDIUM BOTULINUMA
PATOGENOST:
C. botulinum uzrokuje trovanje hranom. Uzročnik oboljenja jest veoma jak egzotoksin koji je proteinske prirode. To je danas najjači poznati toksin i postoji 8 njegovih tipova označenih slovima od A do H. Za čovjeka su najznačajniji tip A, B, E i F. Tipovi A i B kod ljudi izazivaju botulizam, vrlo tešku alimentarnu neurointoksikaciju (alimentarno=unesen gotov toksin koji izaziva oboljenje) koja se odlikuje diplopijom, suhoćom u grlu, otežanim disanjem, itd.
Oslobođeni toksin se apsorbuje iz crijeva u krv i veže za periferne nervne sinapse (mjesto njegovog djelovanja). Toksin utječe na motorni i ANS. Posljedica je blok neurotransmisije. Poslije inkubacije (2-72 h), javlja se descendentna slabost i paraliza sa disfagijom, diplopijom, midrijazom, suhoćom sluzokoža, mukom, gubitkom apetita, astenijom, vertigom i slabošću respiratorne muskulature. Osnovna karakteristika je da mlitava paraliza prelazi u progresivnu mišićnu slabost i respiratorni arest. Tip E toksina uzrokuje akutno gastrointestinalno oboljenje čije je dijagnosticiranje veoma otežano, budući da simptomi liče na neka druga oboljenja. C. botulinum je pronađen i u medu i povezuje se sa iznenadnom smrću male djece koja nemaju razvijenu bakterijsku floru crijeva. Nema abdominalnog bola, dijareje ili groznice. Djeca osjećaju opštu slabost, poznatu kao „floppy babies“. Kod odraslih osoba infekcija ovom bakterijom putem konzumiranja meda nije moguća.
Nakon odobrenja američke Administracije za hranu i lijekove 1989. botulinski toksin se sve više primjenjuje za liječenje: strabizma, blefarospazma, hemifacijalnog spazma, miokimije itd. Ubrzo počinje i primjena botulinskog toksina u neurologiji za liječenje poremećaja kontrole pokreta (distonije koja može da nastane kao posebna bolest ili simptom u drugim neurološkim bolestima), hiperhidroze, itd.
U posljednje vrijeme primjena botulinskog toksina se proširila i u kozmetici, u kojoj botoks tip-A kozmetičari koriste za - uklanjanje bora bez skalpela. Od 2007., tretman botoksom tipa-A najčešće je primjenjivana procedura u kozmetici u svijetu. Samo u SAD godišnje se obavi oko 4,6 miliona procedura, u skladu sa preporukama Američkog udruženja plastičnih hirurga.
KARAKTERISTIKE BOTULINUM TOKSINA
Geni koji kodiraju sintezu egzotoksina lokalizovani su na plazmidima ili kodirani bakteriofagom. Botulinski egzotoksin je dobar antigen. Najčešće je termolabilan i brzo ga uništava toplota, na primjer kuhanje. Međutim, spore C. botulinum su otporne na temperaturi od 100°C na duže vrijeme.
Botulinski toksin (kao i tetanusni) je građen po tipu AB toksina odnosno posjeduju subjedinicu B (binding) koja se vezuje za gangliozide na nervnim ćelijama i subjedinicu A koja biva internalizovana u ćeliji i predstavlja aktivni dio toksina.
ŠTA JE BOTOX?
Botox je lijek napravljen od neurotoksina koji proizvodi bakterija Clostridium botulinum i zove se botulinum toksin. On se koristi u medicinskim tretmanima za određene mišiće i kozmetički uklanja bore privremeno paralizirajući mišiće.
Botulinum toksin se prodaje na tržištu pod nazivima:
- Botox, Vistabel, botox kozmetički (Onabotulinumtoxin A ili botulinum toksin tip A)
- Dysport (Abobotulinumtoxin A ili botulinum toksin tip A)
- Bocouture, Xeomin (Incobotulinumtoxin A ili botulinum toksin tip A)
- Myobloc (Rimabotulinumtoxin B ili botulinum toksin tipa B).
Botox je najpopularniji tretman estetske hirurgije, više od 6 milijuna Botox tretmana se daju svake godine. Ljudi također koriste botox za liječenje prekomjernog znojenja, migrene, mišićnih poremećaja kao i nekih poremećaja mjehura i debelog crijeva. Botulizam, infekcija sa botulinum toksinom, može uzrokovati respiratorni kolaps i biti smrtonosna. Samo 1 g botulinum toksina može ubiti više od milion ljudi. Dva kilograma mogu ubiti cijelu ljudsku populaciju.
Clostridium botulinum, organizam iz kojeg je izveden Botox, nalazi se u neaktivnom obliku u prirodnom okruženju, uključujući i šume i kultivirana zemljišta te u sedimentu jezera, potoka, obalnih i neobrađenih voda. Bakterije se također mogu naći u crijevnom traktu sisavaca i riba i škrga i organa od rakova. Takvi prirodno uvjetovani slučajevi Clostridium botulinum bakterije i spore su obično relativno bezopasni. Problemi samo obično nastaju kada se spore transformiraju u biljnim ćelijama i ćelijska populacija povećava do tačke u kojoj bakterije počinju proizvoditi botulinum toksin, smrtonosni neurotoksin odgovoran za botulizam. Neurotoksini ciljaju nervni sistem, prekidaju signalne procese koji omogućuju neuronima učinkovito komuniciranje.
KAKO BOTOX RADI?
Botulinum toksin je jedna od najotrovnijih supstanci poznatih čovjeku. Uprkos tome što je botulinum toksin tako otrovan i tako skup, Botox je u velikoj potražnji.
Botulinum toksin je dokazano uspješan i vrijedan terapijski protein kad se doza, učestalost liječenja i raznolikost liječenih kliničkih stanja uzmu u obzir.
"Samo doza čini lijek otrovnim."
Botulinum toksin se može ubrizgati u ljude u ekstremno malim koncentracijama i djeluje sprečavajući signale iz nervnih ćelija da stignu u mišiće, učinkovito ostavljajući mišiće bez upute na odgovor, stoga ih paralizira.
Da bi potakli mišiće na odgovor, nervi otpuštaju hemijski glasnik acetilholin (neurotransmiter) na spoju gdje se nervni završeci susreću sa mišićnim stanicama. Acetilholin se veže na receptore na stanicama mišića i uzrokuje njihovu kontrakciju. Ubrizgan botulinum toksin sprečava otpuštanje acetilholina i time sprečava kontrakcije mišićnih stanica. Učinak botulinum toksina uzrokuje smanjenje abnormalne kontrakcije mišića omogućujući mišićima da postanu manje kruti.
MEDICINSKE I KOZMETIČKE UPOTREBE BOTOXA
Botulinum toksin pretežno se koristi kao lijek za smanjenje pojave bora i finih linija na licu kod starijih odraslih osoba. Osim estetskih zahtjeva, Botox je koristan u liječenju različitih medicinskih stanja, uključujući škiljenje očiju, migrene, prekomjernog znojenja i inkontinencije mokraćnog mjehura. Botulinum toksin se trenutno koristi za liječenje više od 20 različitih medicinskih stanja, a još njih se istražuje.
Botulinum toksin je trenutno odobren za sljedeće terapeutske primjene:
- Blepharospasm
- Hronične migrene
- Teška primarna aksilarna hiperhidroza
- Strabizam
- Ispravljanja glabelarnih linija (linije između obrva)
KAKO SE PROVODI PROCES UBRIZGAVANJA BOTOXA?
Botulinum toksin se primjenjuje nakon rastapanja praha u natrijum hloridu (fiziološka otopina) i ubrizgavanjem direktno u neuromuskularno tkivo. Potrebno je 24-72 sata da botulinum toksin počne djelovati, što odražava vrijeme potrebno da toksin omete proces prenosa signala. U vrlo rijetkim slučajevima to može potrajati i do 5 dana, da se puni učinak botulinum toksina ispolji.
Botulinum toksin se ne smije primjenjivati kod trudnica i dojilja ili ljudi koji su imali prethodne alergijske reakcije na lijek ili bilo koji od njegovih sastojaka.
RIZICI I NUSPOJAVE
Injekcije botulinum toksina općenito se dobro podnose i imaju malo nuspojava. U rijetkim slučajevima pojedinac može imati genetsku predispoziciju koja rezultira u blagoj, prolaznoj neobičnoj reakciji na lijek.
Oko 1% ljudi koji su primili injekcije botulinum toksina tipa A razviju antitijela na toksin koji učini naknadne tretmane nedjelotvornim.
Uz predviđene učinke, botulinum toksin može izazvati i neke neželjene učinke. To može uključivati: blaga bol, lokalni edem i/ili eritem na mjestu uboda, prolazna utrnulost, glavobolja, slabost, blaga mučnina, privremene neželjene slabosti/paraliza najbliže muskulature uzrokovana djelovanjem toksina, privremeno spušten gornji kapak, slabost donjeg kapka ili m. rectusa, disfagija, slabost vrata, bolesti slična gripi, disfunkcije žuči, diplopija, krvarenje, zamagljen vid, smanjen vid, suha usta, umor, osip, teško disanje, isl.
Primjena ekstremno niskih doza botulinskog toksina karakteriše se veoma niskim procentom toksičnosti. Neželjena dejstva u primjeni botulinskog toksina, (uz strogo poštovanje medicinskih indikacija, propisanih procedura i preporuka proizvođača lijeka), kod pacijenata su najčešće rijetka, mala, prolazna i prihvatljiva za bolesnike.
Neželjena dejstva botulinskog toksina se mogu predvidjeti na osnovu načina djelovanja (paraliza mišića) i hemijske strukture (proteini) molekula botolinskog toksina kao:
ZAKLJUČAK
Clostridium botulinum je jedna od patogenijih bakterija današnjice. Korištenje njenog egzotoksina u svrhu kozmetičkog poboljšanja izgleda je, po našem mišljenju, potpuno neosnovano i bespotrebno izlaganje riziku od bolesti. Brojne nuspojave upotrebe botoxa su dovele do značajnijeg narušavanja prirodnog izgleda i funkcije organizma pojedinih osoba. Smatramo da ukoliko postoji nužnost da se upotrijebi botulinum toksin, tretman treba izvesti licenciran i iskusan ljekar specijalista. Time se smanjuje rizik od greške u dozi i mjestu primjene toksina. Botulinum toksin se u kozmetičke svrhe koristi decenijama i ti tretmani su danas dovedeni praktično do savršenstva što ne znači da se i dalje ne dešavaju greške. Svakodnevno viđamo primjere pojedinaca koji su pretjerali u svojoj želji da pobijede vrijeme. Dostojanstveno ostariti je odlika hrabrih i trebali bi svi da nađemo tu hrabrost u sebi.
LITERATURA
- http://www.medicalnewstoday.com/articles/158647.php
- „ Medicinska mikrobiologija sa imunologijom i parazitologijom „ – Fatima Numanović, Mirsada Hukić, Mensura Aščerić, Zineta Delibegović, Jasmina Nurkić
- https://sh.wikipedia.org/wiki/Botulinski_toksin









