Po završetku studija najveći broj doktora medicine se odlučuje za nastavak školovanja kroz zdravstvenu specijalizaciju. Odabir specijalizacije je jedna od najvažnijih odluka u karijeri ljekara. Postoji mnogo faktora koje mladi ljekar treba razmotriti pri donošenju odluke o svojoj budućnosti.
Individualni faktori pri razmatranju su spol, dob, tip osobnosti, uzori iz okoline, lična iskustva u toku studija i zanimanje za materiju, a faktori vezani za određenu oblast medicine su potražnja na tržištu rada, radno vrijeme, intelektualni izazov, plata, socijalni status i očekivanja, kontakt sa pacijentima I tip pacijenata s kojima će se ljekar susretati u praksi.
Situacija kod nas
Prema podacima dobivenim iz bh kliničkih centara deficitarne discipline su anesteziologija i reanimacija, opšta hirurgija, ortopedska hirurgija, biohemija, patologija, citologija i mikrobiologija. Razlozi manjka zanimanja za navedene specijalizacije su manjak potražnje za ovim specijalizacijama prethodnih godina i konkuriranje za specijalizacije isključivo po sklonosti, uzrokovano lošom zdravstvenom politikom. Nedostatak patologa dovodi do toga da SKB Mostar često mora angažovati patologa čak iz Sarajeva. Kada je riječ o anesteziologiji i reanimaciji, smatra se da će zanimanje za nju opadati i u sljedećem razdoblju. Ova specijalizacija je vezana za javno zdravstvo i hirurški tim, pa za nju nema mjesta u privatnoj praksi. Privatnici hirurzi s anesteziolozima imaju potpisane ugovore, pa se angažiraju po potrebi. Prema istraživanju u Republici Hrvatskoj veliki broj studenata je zainteresovan nastaviti karijeru u oftalmologiji, dermatovenerologiji i otorinolaringologiji te se ove oblasti smatraju ‘‘atraktivnim’’ specijalizacijama.
Evropske statistike
Države sa najboljim zdravstvenim sistemom su Luksemburg, Švicarska, Austrija, Švedska, Norveška, Holandija, Belgija, Njemačka, Finska i Španija. Država sa najboljim platama za ljekare je Holandija. Prate je Belgija, UK i Francuska. Ipak, zemlje sa najboljim uslovima za ljekare (odnos plate i drugih kvaliteta) su Luksemburg, Belgija, Njemačka, Švicarska, Austrija, Holandija.
‘‘Najsretnije specijalizacije’’- specijalizacije koje pružaju najbolju ravnotežu privatnog i poslovnog života su porodična medicina, radiologija, dermatologija, anesteziologija, oftalmologija, pedijatrija, psihijatrija, klinička imunologija/alergologija, patologija i nefrologija.
Najbolje plaćene grane medicine su ubjedljivo hirurške grane (plastična hirurgija, ortopedska hirurgija), zatim kardiologija, urologija, otorinolaringologija, radiologija, gastroenterologija, onkologija, dermatologija i oftalmologija.
Čitava Europa i većina svijeta su u deficitu zdravstvenog kadra. U Danskoj je situacija sa manjkom specijalista alarmantna, te njihova vlada izlazi u susret strancima koji žele živjeti i raditi u Danskoj tako što im plaća kurseve jezika i osigurava pravnu pomoć kako bi se ubrzao proces dolaska.
Raspodjela kadrova je nejednaka među zemljama EU, naprimjer Grčka ima 650 ljekara na 100000 stanovnika, dok je taj broj u Poljskoj manji od 250. Disproporcionalan je odnos specijalista i doktora opšte medicine, kao i njihovih primanja.
Manjak doktora medicine znači opadanje kvalitete zdravstvene usluge. Predviđa se da će diskrepanca između ponude i potražnje i dalje rasti. Kombinacija više faktora (odlazak starijih doktora u mirovinu, nedostatak novih doktora, nekvalifikovan kadar i emigracija u zemlje sa boljim radnim uslovima) je dovela do manjka stručnog ljekarskog kadra i situacije kakvu imamo danas.
New Paragraph