INFEKCIJE RSV-om KOD DJECE
Respiratorni sincicijalni virus (RSV) je najčešći uzročnik infekcija donjih respiratornih puteva (bronhiolitis i pneumonia) kod dojenčadi i male djece.

Ilustracija 1: Načini prenošenja RSV-a
RSV pripada porodici Pneumoviridae, rod Orthopneumovirus. Genom virusa čini jednolančana, negativna RNA sa 10 odvojenih gena. Ima vanjski lipoproteinski omotač sa 2 tipa glikoproteinskih nastavaka G i F. Veći glikoproteinski nastavak G omogućava prijanjanje virusa za ćeliju, dok manji glikoproteinski nastavak F omogućava ulazak virusa u ćeliju te fuziju inficiranih ćelija. Postoje 2 antigenska tipa virusa, A i B (RSV-A i RSV-B).

Ilustracija 3: Vremenski tok razvoja infekcije RSV-om, inkubacije i početka nastanka simptoma
PATOGENEZA:
Nakon što virus uđe u organizam preko sluznice nosa, njegovo primarno mjesto razmnožavanja je nazofarinks gdje uzrokuje lokalne promjene a dalje odlazi i završava u bronhiolama („target“). Infekcija epitelnih ćelija bronhiola dovodi do povećane sekrecije mukusa, nekroze ćelija, stvaranja peribronhalnih limfocitnih infiltrata i submukoznog edema. Posljedica jeste djelimična ili potpuna opstrukcija disajnih puteva. Tokom ekspirija, dodatno suženje bronhiola uzrokuje dalje opadanje protoka zraka u djelimično zapušenim disajnim putevima i pojavu zarobljavanja zraka („air-trapping“) i hiperinflacije. Potpuna opstrukcija bronha dovodi do kolapsa dijela pluća distalno od mjesta opstrukcije (atelektaza). Oba procesa dovode do poremećaja odnosa perfuzije i ventilacije i nastanka hipoksije. U slučaju razvoja teže kliničke slike, može doći do respiratorne insuficijencije (naročito kod manje djece).

Ilustracija 4: Razvoj upale bronhiola (bronhiolitis)
KLINIČKA SLIKA:
Inkubacija traje 4-6 dana. Simptomi su slični običnoj prehladi, te se javljaju kihanje, kašalj, grlobolja, zapušenost, rinoreja (sekrecija iz nosa), febrilnost, smanjen apetit, hropci, „wheezing“ (zvižduci). Sa razvojem bronhiolitisa, javljaju se poteškoće sa disanjem (dispneja, tahipneja), kašalj u napadima, angažovanje pomoćne disajne muskulature, epizode apneje kod veoma male dojenčadi (kratki periodi potpunog prestanka disanja). Dijete je nemirno, letargično.
U konačnici, kao komplikacija se javlja hipoksija, koja može biti veoma opasna za razvoj mozga kod djece. Prirodni odgovor organizma na hipoksiju jesu brži otkucaji srca i ubrzano disanje (tahikardija i tahipneja) da bi se što više kiseonika dostavilo mozgu. Tokom vremena dolazi do iscrpljenja navedenog mehanizma, te u većini slučajeva djeca moraju biti hospitalizovana. Često se javlja i upala srednjeg uha (otitis media). Bolest može imati blag tok, te proći za 1-2 sedmice.

Ilustracija 5: Klasični simptomi i znakovi infekcije RSV-om
KOMPLIKACIJE:
Hipoksemija, miokarditis, srčana dekompenzacija, mijelitis, meningitis, ataksija, hemiplegija.


Ilustracija 6. Uzroci i mehanizmi hipoksije; razlika između hipoksije i hipoksemije
DIJAGNOZA:
Dijagnoza je obično klinička, te prvobitno u obzir uzimamo određeno vrijeme godine (najčešće zimi), godine djeteta (<2 godine) i klasične simptome. Od laboratorije nam je važna KKS (kompletna krvna slika), analiza urina, saturacija kiseonika. Za testove se uzima bris nazofarinksa. Direktna detekcija virusnih antigena je metoda izbora za dijagnostiku, jer se brzo dobiju rezultati (30 minuta- 1h). Najčešće se koriste DIF i ELISA. Za serološku dijagnostiku se koriste RVK i ELISA. Također, veliki značaj imaju i molekularne metode detekcije virusne RNK te se koristi RT-PCR. Na klinikama se, kao dopunska metoda, radi i RTG pluća.

Ilustracija 8: Detekcija virusnog antigena RSV-a

Ilustracije 9 i 10: RTG snimak pluća djeteta sa bronhiolitisom (nespecifični nalaz hiperinflacije i segmentnih atelektaza)
RIZIČNI FAKTORI:
Najteže infekcije se javljaju u ranom dojenačkom dobu i kod djece sa kardiopulmonalnim bolestima (urođene srčane mane, hronične bolesti pluća). Visok rizik od infekcije imaju i prijevremeno rođena djeca (prematurusi). Razlog tome jeste što prijevremeno rođena djeca nemaju u potpunosti razvijena pluća i njihova otpornost prema infekcijama je smanjena (nezreo imuni sistem). U rizičnu grupu spadaju i djeca sa neuromuskularnim oboljenjima, kao i djeca koja su izložena duhanskom dimu. Istraživanja pokazuju da djeca koja nisu dojila imaju povećan rizik od nastanka infekcije RSV-om.
TERAPIJA:
Liječenje djece sa bronhiolitisom ima za cilj održavanje normalne oksigenacije i hidratacije. Shodno tome, oksigenoterapija omogućava održavanje saturacije oksihemoglobina iznad 95% i istovremeno davanje tekućine da ne bi došlo do dehidracije.
U imunoprofilaksi se daje lijek Palivizumab, monoklonalno antitijelo koji se daje u sezoni RSV infekcija u obliku injekcije 1x mjesečno. Zaštita 1 doze ovog lijeka traje 28-30 dana, te se nakon isteka dejstva ponovo daje 1 doza (obično 5 doza ukupno). Palivizumab se daje prijevremeno rođenoj djeci (<29. sedmice), djeci sa urođenim srčanim manama i hroničnim bolestima pluća. Ribavarin se daje u obliku aerosola, kako bi ublažio simptome infekcije i poboljšao oksigenaciju djeteta. Za liječenje akutnog bronhiolitisa, najčešće se daju bronhodilatatori (salbutamol i ipratropium bromid). Kortikosteroidi se nisu pokazali učinkovitim, kao ni antibiotici (daju se samo u slučaju sekundarne infekcije). Za ublažavanje groznice i boli, može se dati ibuprofen (ne davati aspirin djetetu!). Vitamin D pozitivno utiče na imunitet djeteta, naročito u zimskom periodu. Za sada, ne postoji efikasna vakcina protiv RSV-a.
PREVENCIJA:
- Redovito prati ruke prije i poslije kontakta s djetetom
- Izbjegavati kontakt djeteta s inficiranom osobom (rukovanje, grljenje, ljubljenje)
- Izbjegavati mjesta gdje se okuplja puno ljudi (naročito zatvoreni prostori)
- Kada je moguće, ograničiti odlazak djeteta u vrtić, školu i dječije igraonice
- Redovito prati dječije igračke, čašice, dudice, odjeću, posteljinu, pribor za jelo
- Čistiti površine s kojima dijete najčešće dolazi u kontakt npr. vrata, mobiteli
- Izbjegavati pušenje u blizini djeteta

Ilustracija 11: Postupci koji će pomoći spriječavanju širenja RSV-a
REFERENCE:
1. Pedijatrija osmo dopunjeno izdanje, Duško Mardešić i saradnici, Zagreb 2013.
2. Medicinska mikrobiologija sa imunologijom i parazitologijom, Fatima Numanović i saradnici, Tuzla 2013.
3. Virusne i druge nebakterijske infekcije respiratornih organa, Dilista Piljić
4. Epidemiologija sa statistikom, Vesna Ferković, Tuzla 2013.
7. http://www.pubmed.ncbi.nlm.nih.gov









