DONIRANJE ORGANA – ''DARUJ NADU! BUDI HEROJ!''
AZIJA:
Određeni socio-kulturalni običaji i uvjerenja predstavljaju prepreku prilikom transplantacije organa u Aziji, pogotovo što se tiče bubrega. Od predstavljanja Human Organ Transplant Act-a (HOTA) 1988. godine, broj kadaveričnih transplantacija u Singapuru je značajno porastao. Obzirom da je u Indiji dozvoljena transplantacija organa živih donora, mnogi ljudi se odlučuju upravo za kupovinu organa, nego da isti dobijaju od nekog člana porodice. Također, pacijenti odlaze u Kinu po bubreg preminulog osuđenika, iz nekih zemalja svijeta.
AFRIKA:
Zbog ekonomskog razvoja i pratećih povećanja troškova u zdravstvenom sistemu, možemo očekivati povećan broj zahtijeva za transplantaciju organa u narednih nekoliko godina. Zatajenja bubrega u Africi su većinom posljedica: glomerularnih nefropatija, hipertenzije, dijabetesa i HIV-a. Iako mali broj pacijenata ispunjava kriterije potrebne za uspješno presađivanje bubrega, ipak na putu do njihovog ozdravljenja stoji nekoliko prepreka: nedovoljan broj specijalista, neadekvatno opremljene ustanove, nepovjerenje u zdravstveni sistem, manjak novčanih sredstava kojima bi se pokrili troškovi zahvata, te kulturni i religijski stavovi o doniranju organa. Za sada se vrše presađivanja organa iz živih donora samo u Južnoj Africi, Tunisu i Sudanu, a kadaverične transplantacije se rade samo u Južnoj Africi.
STANJE U BOSNI I HERCEGOVINI
U Sarajevu je 1974. godine, pod vodstvom prof. dr. Sretena Boškovića, učinjeno prvo uspješno presađivanje bubrega. U septembru 1999. godine je u Tuzli izvedena prva uspješna transplantacija bubrega sa živog srodnika, a u 2006. godini i prva kadeverična transplantacija bubrega. Do 2012. izvedeno je 11 kadaveričnih presađivanja, a do 2015. ukupno 20. Zanimljivo je da je druga kadeverična transplantacija u UKC-u Tuzla izvedena s organom iz Republike Srpske.
Do 2012. godine u BiH su se najviše provodile rodbinske transplantacije sa živog donora i to uglavnom u Tuzli (do tada desetak). Nije bilo dozvoljeno presađivanje organa izvan kruga porodice. Opseg je u to vrijeme proširen na nešto širu porodicu, kao i na supružničke transplantacije (2009. g. izvedena je prva supružnička transplantacija, a do 2013. godine je učinjeno još 12 takvih).
Danas još nema jedinstvenog ministarstva zdravstva za područje cijele BiH. Bilo je pokušaja da se uspostavi državna transplantacijska organizacija, no to do sada nije uspjelo. Nema jedinstvene liste čekanja za organe.
BiH sada ima tri transplantacijska centra: u Sarajevu se provode transplantacije bubrega sa umrlih i živih davatelja, u Tuzli se transplantiraju bubreg, jetra i rožnica, a u Banja Luci rodbinska transplantacija bubrega. Najviše se presađivanja godišnje učini u Tuzli. Prije kraćeg vremena u Federaciji je osnovan Centar za transplantaciju bubrega.
U BiH se sada na dijalizi nalazi oko 3.000 hroničnih bubrežnih bolesnika, od čega ih je oko 2.000 u Federaciji. Mnogo bolesnika čeka novu jetru, bubreg, srce, koštanu srž ili rožnicu, a većina pacijenata, kao i obično, čeka bubreg.
MITOVI O DONIRANJU ORGANA
1. Postoji dovoljan broj organa za one kojima su potrebni - NETAČNO
Uzet ćemo SAD za primjer: širom SAD-a, više od 107.000 ljudi čeka na transplantaciju koja će im spasiti život. Svako 10 minuta se doda nova osoba na listu čekanja za transplantaciju, a 22 pacijenta umru svakog dana zbog toga što potrebni organ nije bio doniran na vrijeme. Za organ preminulog davaoca se čeka 8-11 godina.
2. Samo preminule osobe mogu donirati organe - NETAČNO
Bubreg preminulog davaoca je funkcionalan 10-12 godina u tijelu primaoca, dok organ iz živog donora može ostati funkcionalan i do 20 godina. U BiH je zakonom zabranjeno da živa osoba donira organe, ukoliko primalac nije član porodice. Također, rijetko se dešava da se od živog davaoca uzima dio jetre, pluća ili crijeva.
3. Mnoge religije zabranjuju doniranje organa – NETAČNO
Mnoge religije podržavaju doniranje organa kao izraz ljubavi i saosjećanja. Donorske mreže širom svijeta rade sa vjerskim vođama na dizanju svijesti o važnosti ovog djela. Doniranje organa znači spašavanje nečijeg života, što je od velike važnosti religioznim ljudima.
4. Doniranje organa odgađa sahranu – NETAČNO
Kad se ustanovi moždana smrt, operacija se učini što je prije moguće, te se cijeli proces završi za najviše 12 sati. Također, tijekom operacije, tijelo donora se tretira sa velikom pažnjom i poštovanjem.
5. Doktori se neće maksimalno potruditi spasiti život osobe za koju znaju da je donor organa – NETAČNO
Osnovna i najvažnija dužnost svakog ljekara je spasiti život svog pacijenta. Osim što su stručnjaci, ljekari su etični i saosjećajni.
6. Samo mlade i zdrave osobe mogu biti donori organa – NETAČNO
Donori bubrega mogu biti stari između 18 i 80 godina, ukoliko se radi o članovima porodice. Jedino šta je bitno jeste daje davalac dobrog fizičkog i emocionalnog zdravlja, ukoliko se organ daruje za života. Također, ukoliko je donor nije u potpunosti zdrav, i njegovi organi se mogu presaditi, nakon ljekarskog uvida u historiju bolesti. Što se godina tiče, u slučajevima presađivanja rožnjače i nekih drugih tkiva godine nisu važne, dok za druge organe sve ovisi o fizičkoj spremi, a ne o godinama.
KAKO POSTATI DONOR ORGANA?
U BiH postoji donorska mreža - neprofitna organizacija osnovana sporazumom osnivača 2002. godine. Glavni cilj Donorske mreže BiH je edukacija stanovništva BiH o potrebi doniranja organa i tkiva u svrhu liječenja presađivanjem. Dosadašnja istraživanja pokazuju da se ne mogu zadovoljiti potrebe brojnih pacijenata, čiji životi ovise o doniranom organu.
U BiH se trenutno izvode transplantacije: bubrega, rožnjača, koštane srži i jetre. U BiH je zabranjeno presađivanje reproduktivnih organa. Organi i tkiva se uzimaju u svrhu liječenja presađivanjem samo od UMRLE OSOBE. Smrt utvrđuje tim ljekara, koji su potpuno odvojeni od tima ljekara zaduženih za transplantaciju. Većina davalaca organa su osobe umrle zbog teške povrede glave ili moždanog krvarenja.
Vaše organe ili tkiva će dobiti onaj bolesnik sa liste čekanja za transplantaciju kod kojeg se utvrdi najbolja podudarnost tkiva sa Vašim organom. Prioritet pri podjeli organa imaju bolesnici kojima je hitno potrebno presađivanje. Građani BiH se mogu prijaviti za DONORSKU KARTICU preko web stranice donorske mreže: www.donorskamreza.com.
Ista kartica će stići na adresu, te ju je potrebno ispuniti. Osim online prijave, prijave je moguće izvršiti i prilikom uličnih akcija koje organizuje mreža. Također je potrebno da donor organa obavi razgovor sa članovima svoje porodice, kako bi znali da je to Vaša čvrsta volja i želja, te da ne dovode Vašu odluku u pitanju, po nastupu Vaše moždane smrti. Potpisana donorska kartica omogućava poštivanje Vaših želja da budete davalac organa i tkiva nakon smrti. Ukoliko se davalac organa predomisli, treba uništiti donorsku karticu i svoju odluku saopštiti rodbini i prijateljima.
1. PRODAJA I KUPOVINA ORGANA I TKIVA U BiH JE APSOLUTNO ZABRANJENA PREMA ''Human Organ Transplants Act'' IZ 1989. GODINE I PREDSTAVLJA KRIVIČNO DJELO!
2. Svaka osoba ima 16 puta veće šanse da joj u životu zatreba neki organ, nego da sama donira organ nekome!
3. Za više informacija posjetite: www.donorskamreza.com
REFERENCE:
1. https://www.eurotransplant.org/about-eurotransplant/eurotransplants-aims/
3. https://www.hdm.hr/2017/02/07/pregled-razvoja-transplantacije-u-bih/
4. Woo KT. Social and cultural aspects of organ donation in Asia. Ann Acad Med Singap. 1992 May;21(3):421-7. PMID: 1416796.
5. Muller E. Transplantation in Africa - an overview. Clin Nephrol. 2016 Supplement 1;86 (2016)(13):90-95. doi: 10.5414/CNP86S125. PMID: 27879190.









