Šta je amalgam ?
Dentalni amalgam je smjesa žive i nekog metala (kositar, aluminijum, srebro, bakar, itd). Živa je metal koji daje fleksibilnost, a kada se miješa sa nekim od metala nastaje plastična smjesa koja je idealna jer je dovoljno mekana da se utisne u zub, a dovoljno brzo stvrdnjava.
Koristi se obično za stražnje zube ili zube koji imaju veliku šupljinu, zbog velike sile koja je potrebna za žvakanje.
Različite vrste amalgama:
γ: Ag3Sn (mehanički najjači)
γ1: Ag2Hg3 (glavna faza matrice u amalgamu)
γ2: Sn8Hg (najslabija faza, lako korodira)
β: Ag5Sn
η ': Cu6Sn5
ε: Cu3Sn
Zašto je amalgam štetan?
Vjerujem da većinu ljudi i sama živa asocira na nešto otrovno. To je slučaj i sa amalgamom. Generalno, gutanje komadića amalgama nije štetno, ali pare koje se ispuštaju kada se ošteti plomba i u toku samog postavljanja može biti toksično. Općenito, ljudi s više zubnih amalgamskih plombi mogu imati nešto veće razine žive u krvi ili urinu, međutim obično ostaju na razini koja se smatra sigurnom. Studije na ljudima sa zubnim amalgamom ne pokazuju uvjerljive dokaze da zubni amalgam izaziva štetne učinke na zdravlje u općoj populaciji. O amalgamu i njegovoj biokompatibilnosti se mnogo priča obzirom da sadrži visok postotak žive (50%) mada su istraživanja pokazala da smo u dnevnoj okolini više izloženi živi od količine u amalgamu. Najveća toksičnost je tokom postavljanja i uklanjanja amalgamskih ispuna i njihovog odlaganja odlaganje pri čemu je stomatolog izloženiji toksičnom djelovanju žive od samog pacijenta.
Ostali nedostaci amalgamske plombe:
- ESTETIKA: Vjerujemo da je ovo jedan od glavnih razloga zašto pacijenti ne žele amalgamske plombe, međutim one su često korisnije od ostalih na zubima gdje je veća sila zagriza, velika vlaga i na mjestima gdje su oštećenja od karijesa velika.
- VEZIVANJE: Amalgamska plomba se mehanički veže za zub, da bi se osigurala stabilnost i čvrstoća, mora se odstraniti veća površina zuba.
- SEKUNDARNI KARIJES: Vremenom metal koji je pomiješan sa živom počinje da korodira i stvara se sekundarni karijes na sponi zdravog dijela zuba i plombe.
- GALVANSKA STRUJA: Ukoliko pacijent ima mostove, krunice ili metalne proteze pored amalgamskih plombi može doći do stvaranja okusa metala u ustima, peckanje, neugodan zadah, crvenilo i oštećenje sluznice
Trebam li ukloniti „sivu plombu“?
U gornjem dijelu teksta spomenuto je da je najveća toksičnost žive, koja je sadržana u amalgamu, u procesu skidanja i stavljanja ispune. Slijedeći tu logiku, skidanjem sive plombe dolazi do nepotrebnog otpuštanja žive, uništavanje velike površine zuba. Ukoliko primijetite neku alegijsku reakciju odmah se obratite vašem stomatologu.
‼ Ukoliko već imate amalgamsku plombu uklonite je ako je došlo do bolova u zubu, pucanja dijelova plombe ili zuba, sekundarnog karijesa.
EU direktiva o amalgamu:
- Ograničeno korištenje amalgama za trudnice, dojilje, djecu mlađu od 15 godina osim ukoliko je to po procjeni stomatologa neophodno;
- Korištenje žive u kapsuliranom obliku zbog smanjenja izlaganja pacijenta i stomatologa;
- Ordinacije moraju imati posebne separatore za prikupljanje amalgama i sprječavanje ispuštanja u vode;
- Pravilno odlaganje amalgamskog otpada;
Ko ne bi smio koristiti amalgamske plombe ?
- TRUDNICE ILI ŽENE KOJE PLANIRAJU TRUDNOĆU: Postavljanje novih amalgamskih ispuna kod trudnica može rezultirati visokim, prolaznim skokovima izloženosti žive u fetusu. Neka su istraživanja pokazala vezu između broja amalgamskih ispuna koje majka ima i razine žive u krvi iz placente. Rezultati ovih studija nisu identificirali nikakve određene povezanosti sa štetnim učincima na zdravlje jer su podaci vrlo ograničeni.
- DOJILJE: Količina žive u majčinom mlijeku je minimalna. Mali broj studija na ograničenom broju ispitanika pokazuje uticaj količine amalgamskih plombi na količinu žive u mlijeku.
- DJECA ISPOD ŠEST GODINA: Studije o djeci mlađoj od šest godina vrlo su ograničene. Neurološki sistemii u razvoju u djece mogu biti posebno osjetljivi na paru žive.
- ALERGIJE/OSJETLJIVOST: Alergija na živu ili neke od metala može dovesti do alergijske reakcije, čireva u usnoj šupljini. U tim slučajevima potrebno se javiti odmah svom stomatologu.
Neki od simptoma prekomjerne koncentracije žive u tijelu:
- Poremećaji raspoloženja (na primjer, tjeskoba, depresija, razdražljivost)
- Problemi sa spavanjem ili smetnje
- Umor (osjećaj umora)
- Problemi sa pamćenjem
- Tremor (drhtanje)
- Poteškoće sa koordinacijom
- Vizualne promjene
- Promjene u sluhu
Reference:
2. https://www.fda.gov/medical-devices/dental-devices/dental-amalgam-fillings
3. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3388771/
4. Agnihotry, Anirudha; Fedorowicz, Zbys; Nasser, Mona (2016).
5. Rasines Alcaraz, MG; Veitz-Keenan, A; Sahrmann, P; Schmidlin, PR; Davis, D; Iheozor-Ejiofor, Z (2014). "Direct composite resin fillings versus amalgam fillings for permanent or adult posterior teeth"