Patoanatomski supstrat ovog oboljenja je kompleksan i multifaktorijalan. Uključuje i genetske i vanjske faktore. Jedna od dugostojećih hipoteza zasnovana na artroskopskim i patološkim opservacijama ukazuje na inflamatorne komponente unutar pliccae axillaris, što prati ukočenost i rezultira u fibrozi sinovijalnih ovojnica koje su asocirane sa inflamacijom.
Kontraktura glenohumeralne kapsule je glavno obilježje adhezivnog kapsulitisa. Gubi se sinovijalni sloj kapsule, i njen kapsularni volumen. Rotatorni interval, koji je ograničen sa tetivom supraspinatusa iznad, ispod sa tetivom subskapularisa, lateralno sa transhumeralnim ligamentom i medijalno sa processus coracoideus, smatra se glavnim stabilizatorom glenohumeralnog zgloba. U ovom slučaju on će biti zadebljan i i fibrozan. U sebi sadrži tetivu bicepsa, glenohumeralnu kapsulu i korakohumeralni ligament. Sam taj korakohumeralni ligament je u rotatornom intervalu napet usljed maksimalne vanjske rotacije, i on je glavna meta kod operativnog pristupa adhezivnom kapsulitisu.
Može biti primarni i sekundarni:
Primarni- nastaje idiopatski, što znači da mu ne znamo tačan uzrok.
Sekundarni- rezutira od poznatog uzroka, predisponirajućeg faktora ili hirurškog zahvata. U sekundarni uzrok spadaju 3 kategorije:
Adhezivni kapsulitis je češći:
Kod ženskog spola, približno 70% pacijenata sa adhezivnim kapsulitisom su žene. Između 35-65 godina starosti, u Kini i Japanu se zove Pedesetogodišnje rame zbog povezanosti sa njegovom učeštalosti u toj dobi. Zastupljen je više od 20% u dijabetičarskoj populaciji.
Rizikofaktori, navedeni po važnosti:
Klinički se ovaj simptom prezentira u tri faze:
Diferencijalna dijagnoza uključuje osteoartritis ramenog zgloba, disfunkciju akromioklavikularnog zgloba, bursitis, Parsonage-Turner syndrome(inflamacija brahijalnog pleksusa, ali se mnogo brže povlači od adhezivnog kapsulitisa), patologiju rotatorne manžetne (jedna od najčešćih zabuna).
Terapija:
Cilj liječenja je da se vrati normalan opseg pokreta i otkloni bolnost. Većina slučajeva adhezivnog kapsulitisa prolazi spontano. Tretmani variraju od blagog neinvazivnog do invazivne otvorene kapsulotomije. Nema univerzalnog algoritma liječenja ovog oboljenja te se tretman prilagođava subjektivno pacijentu.
U opcije tretmana ubrajamo :
Budućnost terapije adhezivnog kapsulitisa - jedna ponavljajuća tema u medicini je liječenju bolesti drugom bolešću. Kolagenaza je enzim koji se izoluje iz bakterije Clostridium histylyticum i razdvaja peptidne veze u kolagen. Kolagenaza je dokazana od strane FDA za tretman dva fibrozna ortopedska oboljenja, Dupuytrenovu bolest i Peyronievu bolest. Kao prethodno navedeno, adhezivni kapsulitis je veoma slican Dupuytrenovoj bolesti, i histološki i molekularno. U jednoj studiji, pokazano je da ekstraartikularna injekcija kolagenaze u kapsulu (izmedju sulcus intertubercularis i procesusa coracoideusa u maksimalnoj vanjskoj rotaciji) daje veoma dobar funkcionalni skor, motilitet ramena i manju bol u odnosu na placebo.
Ovo ostaje nerazjašnjen klinički problem, bet trenutnih protokola liječenja koji su univerzalno efektivni, te ima veliku potrebu za budućim istraživanjem i razvojem efektivnijeg tretmana. Morbiditet ovog stanja ima veliki individualni i drustveni gubitak, i invaliditet koji je dug ako ne i trajni. Ukoliko se razviju novi načini lijecenja ove bolesti, mogu posluziti i za liječenje artrofibroze.
Reference:
1. Griggs SM, Ahn A, Green A. Idiopathic adhesive capsulitis. A prospective functional outcome study of nonoperative treatment. J Bone Joint Surg Am 2000; 82: 1398–1407
2. Arkkila PE, Kantola IM, Viikari JS, et al. Shoulder capsulitis in type I and II diabetic patients: association with diabetic complications and related diseases. Ann Rheum Dis 1996; 55: 907–914
3. Smith SP, Devaraj VS, Bunker TD. The association between frozen shoulder and Dupuytren’s disease. J Shoulder Elbow Surg 2001; 10: 149–151.
4. Neer CS, 2nd, Satterlee CC, Dalsey RM, et al. The anatomy and potential effects of contracture of the coracohumeral ligament. Clin Orthop Relat Res 1992; 280: 182–185
5. Neviaser AS, Neviaser RJ. Adhesive capsulitis of the shoulder. J Am Acad Orthop Surg 2011; 19: 536–542.
6. Manske RC, Prohaska D. Diagnosis and management of adhesive capsulitis. Curr Rev Musculoskelet Med 2008; 1: 180–189
7. Dias R, Cutts S, Massoud S. Frozen shoulder. BMJ 2005; 331:1453-6
8. Walmsley S, Rivett DA, Osmotherly PG. Adhesive capsulitis: Establishing consensus on clinical identifiers for stage 1 using the delphi technique. Phys Ther 2009;89:906-917.
9. Bal A, Eskioglu E, Gulec B, Aydog E, Gurcay E, Cakci A. Effectiveness of corticosteroid injection in adhesive capsulitis. Clinical Rehabilitation 2008; 22:503-512.
10. Cleland J, Durall CJ. Physical therapy for adhesive capsulitis: Systematic review. Physiotherapy 2002;88:450-457.
11. Wang ED, Badalamente MA, Mackenzie S, et al. Phase 2a Study of Safety/Efficacy of Collagenase (CCH) in Patients with Adhesive Capsulitis: Level 2 Evidence. Paper presented at American Society for Surgery of the Hand annual meeting, September 2015; Seattle, WA.
12. Badalamente MA, Wang E. Enzymatic capsulotomy for adhesive capsulitis of the shoulder. Paper presented at American Academy of Orthopaedic Surgeons annual meeting, March 2006; Chicago, IL.
13. Buchbinder R, Green S, Youd JM, et al. Arthrographic distension for adhesive capsulitis (frozen shoulder). Cochrane Database Syst Rev 2008; 1: CD007005–CD007005.