Često se priča i piše o uticaju vitamina na naš organizam. Ovi članci posebno dobijaju na pažnji u vrijeme sezona prehlade i gripe, a sada se sve više priča o njihovom uticaju na prevenciju COVID-a.
Iako još uvijek nema dovoljno dokaza da bi se mogli primjenjivati kao terapija, opet ima dosta slučajeva gdje su se dokazali kao dobra potporna terapija i značajno smanjili teže posljedice.
Prvo da definišemo šta su vitamini?
Pojam vitamin dolazi od latinske riječi vita - što znači život. Uvodi ga naučnik Casmir Funk 1911.g. Predstavljaju spojeve male molekulske mase i raznovrsne strukture koji se unose u malim količinama u organizam, a opet neophodne za život. Manjak vitamina naziva se hipovitaminoza, a višak hipervitaminoza. Najgrublja i najpoznatija podjela je na vitamine A, B, C, D, E, K, mada je njihova prava podjela mnogo, mnogo kompleksnija. Spektar njihovog djelovanja je širok - od metaboličke i zaštitne uloge, uloge u koagulaciji, detoksikaciji kao antioksidansi itd. Kod simptoma prehlade i gripe preporučuje se veći unos vitamina C, a sada kod COVID-a češće se spominje vitamin D, ali o tome malo kasnije.
VITAMIN C
VITAMIN C ili askorbinska kiselina
je najnestabilniji hidrosolubilni vitamin, termolabilan, otporan na smrzavanje. Najviše ga ima u agrumima, ali i drugom voću i povrću. Apsorbuje se većim dijelom u želucu. Preporučena dnevna doza za prosječnu odraslu osobu (RDA) je 60mg, kod gripe i COVID-a ide i do 1000-2000 mg.
Povoljno djeluje na imunitet, a kod virusnih infekcija (posebno sezona prehlade i gripe) najčešće se koristi. Inače podstiče lučenje interferona - molekula koje imaju nespecifično antiviralno dejstvo. Vitamin C je dokazani antioksidans. Bolest koja se javlja kod deficita vitamina C naziva se skorbut, a dolazi i do anemija i učestalih krvarenja. Ipak, zahvaljujući ovim otkrićima, dostupnošću hrane (voće, povrće agrumi), te suplementima, deficit vitamina C gotovo je iskorijenjen.
VITAMIN D
Vitamin D2 javlja se u dva oblika (D2-ergokalciferol i D3 – holekalciferol). Derivati su steroida. Nalaze se u hrani u obliku provitamina D3-7 dehidroholesterola. Vitamin D2 nastaje djelovanjem UV svijetla na ergosterol. Poželjno ga je u zimskom periodu uzimati više (zbog nedostatka sunca), a izvori u hrani su žumanjce, riba, puter i jaja. Apsorbuje se u tankom crijevu djelovanjem žučnih kiselina. RDA je 400 IU (internacionalnih jednica), kod COVID-a (posebno u zimskoj sezoni) ide od 800 - 2000 IU.
Ima vrlo važnu ulogu u održavanju homeostaze Ca i P i zbog toga je neophodan za kosti. Kod avitaminoze dolazi do pojave osteoporoze i rahitisa. Također djeluje na ćelijsku diferencijaciju, ovulaciju i spermatogenezu, te djeluje i kao imunomodulator (supstance koje ublažavaju prejak imuni odgovor i zapaljenje). Njegova primjena smanjila je stepen komplikacija i težih ishoda kod određenih COVID bolesnika, dok je njegov deficit povezan sa povećanom smrtnosti od COVID.
Istraživanja o njegovom djelovanju još traju, prikupljaju se podaci, a vitamin D sve više i više dobija pažnju javnosti.
Vitamin B3 (niacin)
Niacin (nikotinska kislelina), u organizmu nastaje iz aminokiseline triptofan, nalazi se u kvascu, mesu, jetri.. . U tkivima je u najvećem dijelu u formi NAD (nikotinamid adenin dinukleotid), jednog od ključnih koenzima u procesima metabolizma. RDA je 18 mg, po potrebi i više. Pored svoje metaboličke uloge niacin je i imunomodulator. Ispitivanjima na nekim nižim vrstama, uočilo se djelovanje vitamina C i vitamina B3 na ACE2 receptore ćelija pluća (koji igraju važnu ulogu kod COVID-a ). Također kod nekih pacijenata se pokazalo da niacin sprečava teža oštećenja plućnog tkiva i učestvuje u procesu oporavka.
Šta je COVID-19?
COVID 19 je bolest uzrokovana novim koronavirusom koji se javlja u kineskom gradu Wuhanu krajem 2019 godine. Kina je već početkom godine proglasila epidemiju, a nedugo zatim i SZO proglašava stanje globalne pandemije. SARS-CoV-2, koji inače izaziva ovu bolest, iz porodice je Coronaviridae, jednolančanih RNA virusa.
Klinička slika varira od blage i asimptomatske u 80% slučajeva, do teške i kritične koja obično zahtjeva farmakoterapiju ili, u najtežim slučajevima, potporu kisikom. Porast broja zaraženih dovodi do porasta broja teško oboljelih, a budući da se u velikom broju slučajeva radi o starijima i ljudima sa kormorbiditetima, to predstavlja ozbiljnu prijetnju bolničkim kapacitetima, opasnost nastanka bolničke infekcije i nastanku kolapsa zdravstvenog sisitema.
Najčešća fatalna komplikacija COVID-a je obostrano zapaljenja pluća, SARS (teški akutni respiratorni sindrom), ARDS (akutni respiratorni distres sindrom ), pojava superinfekcije, odnosno ulazak patogenih bakterija i sepsa. Druga veoma važna komplikacija, a tiče se sistemskog imunog odgovora zove se citokinska oluja. Radi se o tome da kod određenog broja ljudi nastaje pretjerani imuni odgovor na virus, te kao posljedica dolazi do zapaljenja, citokinske oluje, poremećaja koagulacione kaskade, što može dovesti do tromboembolije i AIM (akutni infarkt miokarda). Zbog ovakvih stanja terapija je u većini slučajeva simptomatska.
Istina, primjenjuju se i neki antivirusni lijekovi (stadij bolničkog liječenja), ali i drugi lijekovi poput antiagregacionih (protiv tromboze), inhibitori proinflamatornih citokina, imunomodulatori, kortikosteroidi i dr. Farmakoterapija je veoma važan vid liječenja, no sve nabrojano u većini se odnosi na bolničko liječenje, na lijekove koji se ne bi smjeli ni primjenjivati bez nadležnosti ljekara, ali isto tako radi se i o vrlo skupim lijekovima. Onda se ljudi često pitaju postoje li prirodne metode kako bi se djelovalo na imunitet, spriječila bolest i komplikacije?
Ukratko o imunitetu
Kao što smo već spomenuli COVID se ispoljava individualno i riječ je o individualnom imunitetu, odnosno stanjima imunog sistema. Imuni sistem je skup ćelija i molekula koji štite organizam od neke biološke, hemijske ili druge opasnosti. Nakon što imuni sistem prepozna opasnost (u ovom slučaju to je virus), nastaje imunološki odgovor.
Postoji urođeni imunitet, to su sve naše ćelije i molekule s kojima se rađamo - barijere (koža sluznice), razni proteini i molekule. Postoji i stečeni, kada je organizam već bio u kontaktu s uzročnikom, memorisao ga i počinje lučenje specijalnih molekula, tzv. antitijela. Također tu je i vještački imunitet (vakcine i serumi). Imuni odgovor može biti fiziološki i patološki. Patološki se uglavnom ogleda kao prejak, odnosno nedovoljno jak ili slab. Na njega utiču brojni faktori poput genetike, komorbidideta, toksina, zračenja, (ne)zdravog načina života, te ishrane (proteini masti, vitamini, minerali)...
REFERENCE
- https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/coronavirus/expert-answers/coronavirus-and-vitamin-d/faq-20493088
- Vitamin B3: A possible treatment for COVID-19 (otandp.com)
- COVID-19 infection: the perspectives on immune responses | Cell Death & Differentiation (nature.com)
- The angiotensin-converting enzyme 2 (ACE2) receptor in the prevention and treatment of COVID-19 are distinctly different paradigms | Clinical Hypertension | Full Text (biomedcentral.com)
- Vitamin C | COVID-19 Treatment Guidelines (nih.gov)
- Can Vitamin C combat coronavirus (patrickholford.com)
- Vitamin C Is an Essential Factor on the Anti-viral Immune Responses through the Production of Interferon-α/β at the Initial Stage of Influenza A Virus (H3N2) Infection - PubMed (nih.gov)
- Vitamin D3 as Potential Treatment Adjuncts for COVID-19 - PubMed (nih.gov)