SPIROMETRISKI PARAMETRI
U spirometrijske parametre ubrajamo:
1. Respiratorni volumen (TV – tidal volume) – predstavlja količinu zraka koji se udahne, odnosno izdahne, pri mirnom disanju. Mjeri se u litrima. Normalna vrijednost: 500mL (0.5L). Smanjen je kod restriktivnih poremećaja.
2. Frekvenca disanja (RR – respiratory rate ili respirations at rest) – predstavlja broj respiracija (ciklusa inspirija i ekspirija) tokom 1 minute. Normalno iznosi 12-20/min, a kod djece je to nešto veće, do 50/min. Ubrzana frekvenca se označava kao tahipnea (npr. kod fizičkog napora), a usporena frekvenca se označava kao bradipnea (npr. kod oštećenja centra za disanje).
3. Minutni disajni volumen (MDV) – ventilacija u mirovanju (ventilation at rest) – predstavlja količinu zraka koja se udahne tj. izdahne u toku 1 minute mirnog disanja. MDV=RR*TV. Povećan MDV se javlja pri hipoksiji, hiperkapniji i metaboličkoj acidozi. Smanjen MDV je kod hipokapnije , metaboličke alkaloze i depresije centra za disanje.
4. Ekspiratorni rezervni volumen – predstavlja količinu zraka koja se nakon mirne ekspiracije može maksimalno izdahnuti iz pluća. Izražava se u L. Ovaj parametar je smanjen kod restriktivnih poremećaja.
5. Vitalni kapacitet (VC) – predstavlja količinu zraka koja se maksimalno izdahne nakon maksimalnog udaha. Mjeri se u litrima. Normalno iznosi 5L kod muškaraca i nešto manje od toga kod žena. Sve bolesti pluća modifikuju vrijednost VC, kao i neki ekstrapulmonalni poremećaji kao što su: ascites, trudnoća, bol u trbuhu. Smanjen je kod restriktivnih poremećaja.
6. Forsirani vitalni kapacitet (FVC) – predstavlja količinu zraka koji se može forsirano izdahnuti nakon maksimalnog udaha. Mjeri se u litrima. Normalno se sav zrak izdahne nakon 3-4 sekunde, međutim, kod bolesnika, naročito onih sa opstruktivnim poremećajima, može trajati i do 15 sekundi. FVC je uglavnom smanjen kod plućne fibroze, pneumonije, HOPB-a, bronhitisa, astme, emfizema, izljeva, tumora…)
7. Maksimalna voljna ventilacija – MVV je količina zraka koja se pri maksimalnoj dubini i frekvenci disanja može proventilirati kroz pluća u toku 1 minute. Mjeri se u L/min. Normalno iznosi 100-200 L/min. Ovaj parametar je bitan jer njim testiramo cijeli respiratorni sistem uključujući grudni koš i respiratornu muskulaturu.
8. Forsirani ekspiratorni protok pri 25%,50%,77% forsiranog vitalnog kapaciteta – to je maksimalna brzina strujanja zraka u toku forsiranog ekspirija pri 25, 50 ili 75% FVC. Mjeri se u L/s. Smanjen je kod opstruktivnih i restriktivnih poremećaja. Posebno ću se osvrnuti na FEV50% koji je koristan u ranom otkrivanju opstrukcije na nivou malih disajnih puteva.
9. FEV1 ili FVC1 – forsirani ekspiratorni volumen u 1. sekundi. Predstavlja količinu zraka koja se izdahne u toku prve sekunde FVC-a. Mjeri se u L. FEV 1 je smanjen kod opstruktivnih i restriktivnih poremećaja.
10. FEV1% - odnos FEV1 i FVC. Izražava se u procentima. Smanjen je kod opstrukcije. Stepen opstrukcije je direktno proporcionalan smanjenu odnosa FEV1 i FVC. Na osnovu ovog parametra možemo izračunati stepen opstrukcije tj. laki (FEV1%=60-75%), srednji (FEV1%=45-60%) i teški (FEV1%<45%).
11. Odnos FEV1 i VC – sličan je FEV1% i zove se Tiffno indeks. Smanjen je kod opstrukcije.
12. Najveći respiratorni protok pri forsiranom inspiriju tj. PIF- izražava se u L/s.
13. Najveći respiratorni protok pri forsiranom ekspiriju tj. PEF – izražava se u L/s. Smanjen je kod svih procesa koji smanjuju prohodnost disajnih puteva. Naročito je značajan kod astme kod koje se koristi kao dijagnostički alat.
KONTRAINDIKACIJE
Spirometrija je suštinski vrlo siguran test, sa minimalnim posljedicama – tu mogu navesti nedostatak daha ili blagu nesvjesticu u trenucima nakon izvođenja testa. Kontraindicirana je kod ljudi sa nedavnim infarktom miokarda ili drugim srčanim oboljenjima. Veoma rijetko spirometrija može biti uzrok teških respiratornih simptoma.
PRIPREMA:
Pacijent se treba konsultovati sa doktorom o upotrebi inhalatornih i drugih lijekova prije testa. Poželjno je nositi široku odjeću koja neće smetati pri dubokom disanju. Potrebno je zamoliti pacijente da se suzdrže od obilnih obroka prije samog testa.
LITERATURA:
1. Božidar Vrhovac, Branimir Jakšić, Željko Reiner, Boris Vucelić. Interna medicina, 4. izdanje. Zagreb: Medicinska naklada; 2008
2. Oxford Handbook of Respiratory Medicine (3 ed.), Stephen Chapman, Grace Robinson, John Stradling, Sophie West, and John Wrightson
4. https://www.mayoclinic.org/tests-procedures/spirometry/about/pac-20385201
5. https://www.getbodysmart.com/spirometry/spirometers-lung-diseases