AMR se javlja kada se bakterije, virusi, gljivice i paraziti vremenom mijenjaju i zbog toga više ne odgovaraju na lijekove. AMR dovodi do pojave da učestale infekcije postaju teže za liječenje te samim tim smrtnost od tih infekcija raste. Faktori koji povećavaju AMR su: prevelika upotreba i zloupotreba antimikrobika (kako kod ljudi tako i kod životinja), nepristupačnost čistoj vodi i osnovnim higijenskim potrepštinama (WASH), a vrlo bitan faktor je i pandemija COVID-19.
Bakterije smatramo rezistentnim na antibiotike kada određeni antibiotici izgube svoju sposobnost da ubiju ili zaustave rast određene bakterije. Određene bakterije prirodno su rezistentne na određene antibiotike (urođena rezistencija). Bakterije koje su osjetljive na antibitike, a postanu rezistentne kao posljedica genetske promjene (stečena rezistencija), su veći problem. Da pojednostavim: ako koristite antibiotike iz pogrešnih razloga nećete osjetiti poboljšanje. Primjer je činjenica da je velika većina prehlada i gripa uzrokovana virusima protiv kojih antibiotici nisu djelotvorni, tj. neće dovesti do poboljšanja, neće spustiti temperaturu ili prekinuti kihanje. Bitno je da pacijent antibiotike uzima samo po preporuci doktora, u tačnoj dozi, intervalu i trajanju. Doktori treba da antimikrobike prepisuju samo kada je to neophodno u skladu sa smjernicama. Bilo bi najbolje što tačnije izabrati lijek, a ne uvijek birati onaj širokog spektra.
SAVJET ZA PACIJENTE: Ako koristite antibiotike pogrešno, ako skratite trajanje liječenja, smanjite doze ili ne uzimate lijek u pravim intervalima, u tijelu nećete akumulisati dovoljnu količinu lijeka, te će bakterije preživjeti i mogu postati rezistentne.
Primjeri najčešćih bakterija rezistentnih na više lijekova uključuju: meticilin rezistentan Staphylococcus aureus (MRSA), vankomicin rezistentne enterokoke (VRE), enterobakterije koje proizvode beta laktamaze proširenog spektra (ESBL), Pseudomonas aeruginosa rezistentna na više lijekova i Clostridium difficile. Rezistencija na više lijekova je rezistencija mikroorganizma na više vrsta antimikrobika. Ovaj problem rezistencije na više lijekova važan je za sve mikroorganizme. Mikroorganizmi rezistentni na više lijekova predstavljaju izazov zbog ograničenih ili nepostojećih terapijskih mogućnosti.
MRSA se uglavnom prenosi izravnim kontaktom između ljudi, medicinskom opremom i medicinskim uređajima. Može biti HA-MRSA (nozokomijalna) i CA-MRSA (vanbolnička). Upotreba antibiotika također se povezuje s visokim rizikom od zaraze MRSA-om. Kod prethodne terapije E. coli antibioticima, kao što su flurokinoloni može nastati rezistentna E.coli koja se može širiti među ljudima. Postoji rizik da se E. coli iz crijeva može prenositi u krv ili druga tkiva prilikom invazivnih zahvata, ali i direktnim kontaktom, a zatim može uzrokovati pneumoniju, sepsu i različite druge infekcije. Klebisella pneumoniae je bakterija koja uzrokuje životno ugrožavajuće infekcije. Smatra se rezistentnom kada nije osjetljiva na antibiotike posljednje linije – karabapeneme. Ova rezistencija se proširila širom svijeta, a u nekim zemljama čak 50% bolesnika sa Klebsiellom ne odgovara na karbapeneme. Pod posebnim rizikom su pacijenti u jedinicama intenzivne njege i novorođenčad. Kolistin je antibiotik širokog spektra protiv Gr- bakterija, uključujući Pseudomonas aeruginosa, Klebsiella spp. i Enterobacter spp.
Dvije osnovne stvari koje možemo uraditi su:
1. razumna upotreba i propisivanje antimikrobika (samo kada je to potrebno, u pravoj dozi, u pravim intervalima i pravi broj dana),
2. higijenske mjere opreza za kontrolu unakrsnog prenosa mikroorganizama rezistentnih na antimikrobike, uključujući higijenu ruku, izolaciju, i sl.
AMR je urgentan globalni zdravstveni problem. WHO je proglasio AMR kao jednu od 10 globalnih zdravstvenih opasnosti za čovječanstvo. Ekonomske posljedice AMR su ogromne. Pored povećane smrtnosti i invalidnosti, AMR dovodi i do dužeg boravka u bolnicama, potrebe za skupljim lijekovima i finansijskih problema za pacijente. Bez efektivnih antimikrobika uspjesi moderne medicine u liječenju infekcija kao i ishoda teških operacija i hemoterapije karcinoma bi bili smanjenim.
REFERENCE:
1. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/antimicrobial-resistance
3. https://www.cdc.gov/drugresistance/index.html
4. https://www.who.int/health-topics/antimicrobial-resistance
5. https://www.medtecheurope.org/amr-and-hais/