Tkivni makrofagi-histiociti su ćelije ovalnog oblika sa čije površine polaze brojne pseudopodije kojima ovi makrofagi obuhvataju strane čestice i uvlače ih u svoju citoplazmu,a zatim razlažu u potpunosti ili djelomično kada se nerazloženi ostatak taloži u formi rezidualnih tijela.Njihove morfološke karakteristike zavise od trenutnog funkcionalnog stanja.Ako su progutali dosta fagocitnog materijala pored primarnih lizozoma u njihovoj citoplazmi će biti prisutni i sekundarni,te vezikule,vakuole i rezidualna tijela.Mogu biti fiksirani ili slobodni odnosno pokretni.Njihovu aktivaciju uzrokuju produkti mikroorganizama i limfokini koje luče T-limfociti i tada oni postaju džinovske ćelije.
Osteoklasti su koštane ćelije koje nastaju kao produkt fuzije većeg broja monocita ili makrofaga.od ostalih ćelija MFS-a se razlikuju po velikom broju jedara(5-50 jedara po ćeliji) i nalazimo ih na površini kostiju gdje formiraju Haušipove lakune i vrše resorpciju odnosno razgradnju.
Sinovijalne ćelije tip A nalazimo u zglobovima preciznije u intimi sinovijalne membrane .Obzirom da učestvuju u procesu fagocitoze još se nazivaju i makrofagne ili M-ćelije.One vrše sintezu i sekreciju hijaluronske kiseline zastupljene u sinovijalnoj tekućini.
Kupferove ćelije su makrofagi jetre.Na njih otpada 50 posto makrofaga u tijelu.Vrše fagocitozu dotrajalih eritrocita,produkuju citokine i prostaglandine,štite jetru od invazije tumorskih ćelija,a kod pacijenata kod kojih je izvršena splenektomija preuzimaju ulogu splenalnih makrofaga.
Alveolarni(plućni) makrofagi su zastupljeni unutar alveolarnog septuma i na površini alveola.Imaju sposobnost ameboidnog kretanja zbog čega ih još zovemo lutajuće ćelije.Alveolarni makrofagi su čuvari disajnih puteva zato što fagocituju inhalisane čestice(prašinu,ugalj,polen ili bakterije).Jedan dio ove populacije izbacujemo iskašljavanjem ili gutanjem,drugi dio završava u regionalnim limfnim čvorima,a neki ostaju trajno u intersticijumu.Alveolarni makrofagi mogu fagocitovati i Kohov bacil ali ga nisu u stanju svariti te on ostaje zarobljen u makrofagima.U slučaju njihovog oštećenja dolazi do njegovog oslobađanja odnosno tuberkuloze.
Mikroglije su moždani makrofagi zaduženi za uklanjanje oštećenih ćelija i mijelina unutar nervnog tkiva.Imaju sposobnost proliferacije i u slučaju oštećenja nervnog tkiva povećava se njihov broj i fagocitna aktivnost.Nalazimo ih u svim regijama mozga i kičmene moždine.
DENDRITSKE ĆELIJE
Dendritske ćelije su heterogena ćelijska populacija i većina njih vodi porijeklo od monocita baš kao i makrofagi.Za njih kažemo da su profesionalne antigen-prezentujuće ćelije zato što je to njihova jedina funkcija u organizmu.Razlikujemo zrele i nezrele dendritske ćelije.Nezrele ćelije su stražari imunog sistema jer se nalaze na isturenim položajima,to su Langerhansove ćelije pločastog slojevitog epitela kože,usne duplje i vagine.Specifični markeri su CD1a i CD207.
Zrele dendritske ćelije imaju bizarno jedro sa dobro izraženim jedarcem.Citoplazmu ispunjavaju brojne mitohondrije,lizozomi,Birbekove granule,profili gr.E.R-a,Golgi te endozomi(rani i kasni).Nalazimo ih u svim limfnim i većini parenhimatoznih organa.U meduli timusa i T-zavisnim zonama perifernih limfnih organa one formiraju brojne interdigitacije sa limfocitima koji ih okružuju te se zbog tog još označavaju kao interdigitantne ćelije.Specifičan marker je CD83.Dendritske ćelije imaju veliki migratorni,imunogeni i tolerogeni potencijal.
MONOCITI
Su vrsta leukocita(bijelih krvnih ćelija),a nastaju u koštanoj srži.U krvi provode jedan do tri dana,a zatim se provlače kroz zid postkapilarnih venula i ulaze u vezivna tkiva gdje se transformišu u tkivne makrofage.Njihovo jedro je bubrežastog oblika i nije segmentirano(mononukleusne ćelije).U citoplazmi nalazimo kisele fosfataze,glukuronidazu,lizozim,neke tipove esteraza,peroksidazu i granule.Na njihovoj membrani nalaze se receptori za imunoglobuline i komponente komplementa koje vrše opsonizaciju (c3b i c5a).Opsonizacijom mikroorganizama preko komponenti komplementa i preko antitijela može se olakšati proces fagocitoze. Specfičan marker je alfa naftil butirat esteraza.
Histiocitoze su bolesti koje nastaju zbog pretjerane proliferacije i nakupljanja ćelija mononuklearnog fagocitnog sistema.Ove bolesti su podijeljene na maligne i bolesti različitog biološkog ponašanja.Dijagnoza se uspostavlja nakon identifikacije karakteristične ćelije pomoću mikroskopa i imunofenotipizacijom.Najvažnije su histiocitoza Langerhansovih ćelija i primarna hemofagocitna limfohistiocitoza,a obje se javljaju u dojenačko doba.
Reference :
Anđelković, Z., Somer, L., Avramović, V., & Milosavljević, Z. (2009). Histologija. Niš: Impressum,Prvomajska 14,Niš.
https://www.lekarinfo.com/pojmovi-na-h/histiociti/
https://hr.biomedicalhouse.com/3401324-tissue-macrophages-heterogeneity-and-functions