Jedan od najčešćih bolova, s kojim se gotovo svaka osoba barem jednom u životu susrela je glavobolja. Ona stalno ili povremeno pogađa oko 85% stanovništva, a najčešće se javlja u dobi između 25-35 godina. Glavobolja je, nakon zubobolje, najčešća ljudska bol i predstavlja ozbiljan socijalni i ekonomski problem za jedinku, jer utiče na kvalitet života, društvene i porodične aktivnosti.
SIMPTOMI
Glavobolje se mogu podijeliti na funkcijske i simptomatske. Migrena spada u funkcijske glavobolje i pogađa oko 15% populacije, češće žena. Kao poremećaj, migrena predstavlja intenzivan bol najčešće u fronto-temporalnom području, a po karakteru je pulsirajuća, stezajuća, poput pritiska. Bol kod nekih bolesnika započinje aurom koja traje od nekoliko minuta do nekoliko sati. Ona najčešće uključuje vidne simptome (binokularni bljeskovi, svjetlosni lukovi, svijetle cik-cak linije), dok su poremećaj govora,parestezije i odrvnjelost udova rjeđi. Intenzitet boli se kreće od umjerenog do jakog, a po pravilu popuštaju nakon što bolesnik zaspi. Često se uz migrenu jave fotofobija, fonofobija i osmofobija, kao i mučnine i povraćanje. Ovisno o tome koji je dio mozga zahvaćen, mogu se javiti i vrtoglavica, bljedoća, šumovi u ušima, nesiguran hod, itd.
ETIOLOGIJA
Napad migrene mogu izazvati različiti vanjski ili unutrašnji faktori. U unutrašnje faktore ubrajamo kolebanje arterijskog pritiska, nisku koncentraciju glukoze u krvi, menstruaciju, intrakranijalne neoplazme, hormonalnu disfunkciju, itd. U vanjske faktore ubrajamo stres, nedostatak sna, određene amine (tiramin), čokoladu, sir, alkohol, citrusne sokove, meteorološke uvjete, itd.
PATOFIZIOLOGIJA
Uprkos brojnim studijama o spoznavanju migrene i njenih mehanizama nastanka, oni još uvijek ostaju nepotpuno poznati. Najprihvatljivija teorija nastanka migrena je „mehanička teorija“. Ona obuhvata tri faze, a to su:
a) Prodromalni stadij – u određenim regijama mozga, najčešće u kori, dolazi do vazokonstrikcije intrakranijalnih krvnih sudova, pod uticajem histamina i serotonina. Uslijed toga, nastaje hipoksija koja uzrokuje nastanak aure.
b) Stadij manifestne glavobolje – u ovom stadiju se javljaju jednostrano lokalizirana pulsirajuća bol. Nastaje uslijed hipotonije i vazodilatacije ekstrakranijalnih krvnih sudova.
c) Stadij tupog, konstantnog bola (stadij edema) – ovaj stadij se odlikuje dugotrajnim tupim bolom, a nastaje kao posljedica edema parijetalnog dijela i limfocitne perivaskularne infiltracije oko zahvaćenih ekstrakranijalnih krvnih sudova.
Ilustracija 1: faze migrenskog napada
DIJAGNOZA
Dijagnoza migrene se najčešće postavlja na nivou primarne zdravstvene zaštite na osnovu anamneze, fizikalnog pregleda i brzog neurološkog pregleda. U slučaju nejasnih ili težih simptoma pacijent se upućuje neurologu koji zatim može indicirati MRI ili CT. Prilikom dijagnosticiranja, treba biti oprezan i ne zamijeniti migrene sa sinusnim ili drugim oblicima glavobolja. Migrena može biti i bez aure, pa se ona dijagnostikuje na osnovu:
· Najmanje pet ataka migrene koji ispunjavaju određene kriterije, a to su:
a) napadi traju 4-72h,
b) glavobolja koja ima dvije od četiri karakteristike - jednostrana lokalizacija, pulsirajući kvalitet, umjeren ili jak intenzitet bola, pogoršava se pri rutinskim fizičkim aktivnostima
c) uz glavobolju se javljaju: mučnina i/ili povraćanje, foto- i fonofobija
Ilustracija 2: da li je migrena ili vrsta glavobolje?
LIJEČENJE I PROFILAKSA
Liječenje migrena zahtijeva istinski angažman ljekara, ali i usku saradnju pacijenta. Liječenje možemo podijeliti u tri kategorije:
1. liječenje akutnog napada (NSAIL, triptani, antiemetici, ergot alkaloidi)
2. profilaktično liječenje (beta blokatori, blokatori Ca kanala, antiepileptici)
3. suportivne mjere (higijensko-dijetetski režim koji uključuje smanjenu izloženost vanjskim etiološkim faktorima. Dakle, potrebno je reducirati izloženost stresu, unositi dovoljnu količinu tekućine, izbjegavati slatkiše, a posebno čokoladu, sireve, kofein, alkohol, itd. Poželjno je i da pacijent ima ustaljenu rutinu odlaska na spavanje i buđenja ujutro. Redukciji migrena znatno doprinose i redoviti obroci, kao i redovita umjerena tjelesna aktivnost)
Reference:
1. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6929435/
2. https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(04)15440-8/fulltext
3. http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/neurologija/glavobolja/migrena
4. Kantardžić Dž.: Klinička neurologija, Sarajevo, IP „Svjetlost“, 2001.
5. Gamulin S., Marušić M., Kovač Z. I suradnici: Patofiziologija udžbenik, knjiga prva, 8. izdanje, Medicinska naklada Zagreb, 2018.
6. https://www.migraine.org.au/phases
7. https://www.templehealth.org/about/blog/is-it-migraine-or-headache