Preparati: Jedan od glavnih problema pri upotrebi inzulina jeste kako izbjeći velike promjene njegove koncentracije u plazmi, a time i glikemije. Da bi se to riješilo, postoje različiti preparati inzulina, koji se razlikuju po vremenu postizanja maksimalnog efekta i trajanju dejstva. Rastvorljivi inzulin izaziva brz i kratkotrajan efekat. Preparati inzulina sa produženim dejstvom prave se taloženjem inzulina protaminom ili cinkom. Tako nastaju fine, amorfne čestice ili relativno nerastvorljivi kristali, koji se ubrizgavaju u obliku suspenzije iz koje se inzulin polako resorbuje. Takvi su preparati IZOFAN INZULIN i suspenzije AMORFNOG ili KRISTALNOG INZULIN CINKA. INZULIN LIZPRO je analog inzulina kod koga su lizin i prolin zamijenili mjesta. On djeluje brže, ali kraće od prirodnog inzulina, što omogućava bolesnicima da sami sebi daju injekciju neposredno prije obroka. INZULIN GLARGIN je drugi analog inzulina stvoren sa suprotnom namjerom, da se obezbjedi stalno bazalno dopremanje inzulina i imitira fiziološka bazalna sekrecija inzulina poslije obroka.
INZULIN, MEHANIZAM DJELOVANJA I NEŽELJENI EFEKTI
Endokrini pankreas sadrži oko milion Langerhansovih osrtvaca u kojim se nalaze četiri vrste ćelija koje sintetišu hormone. Među tim ćelijama, beta-ćelije sintetišu inzulin. Naime, u beta-ćelijama se prvo sintetiše prekursor – preproinzulin, koji se transportuje do Golgi aparata, gdje podliježe proteolitičkoj razgradnji, prvo do proinzulina, a zatim do inzulina i C-peptida. Inzulin i C-peptid se deponuju u granulama beta-ćelija i normalno se zajedno izlučuju egzocitozom u ekvimolarnim količinama. Glavni faktor koji kontroliše sintezu i izlučivanje inzulina je koncentracija glukoze u krvi. Postoji ravnomjerno, bazalno oslobađanje inzulina, ali i izlučivanje inzulina pod uticajem promjena glikemije.
Reakcija na porast glikemije ima 2 faze: početnu, brzu fazu, koja odražava oslobađanje deponovanog hormona, i sporiju, odloženu fazu, koja odražava i stalno oslobađanje deponovanog hormona i novu sintezu. Ova reakcija je patološki izmijenjena kod dijabetes mellitusa. Inzulin je glavni hormon koji kontroliše intermedijarni metabolizam, jer djeluje na jetru, mišiće i masno tkivo. Njegov efekat je da očuva energetske materije tako što olakšava preuzimanje i deponovanje glukoze, AK i masti poslije obroka. U jetri, inzulin inhibira glikogenolizu i glukoneogenezu, a stimuliše sintezu glikogena.
U mišićima i u masnom tkivu, inzulin povećava preuzimanje glukoze preko GLUT-4 i tako povećava metabolizam glukoze. Inzulin povećava sintezu masnih kiselina i triglicerida u masnom tkivu i jetri, te inhibira lipolizu, tako inaktivira lipazu i inhibira lipolitičko dejstvo adrenalina, hormona rasta i glukagona. Inzulin takođerstimuliše preuzimanje AK u mišić i povećava sintezu proteina, te inhibira oksidaciju AK u jetri.
Mehanizam djelovanja: Inzulin se vezuje za svoje receptore na površini ciljnih ćelija. Receptor je veliki transmembranski glikoproteinski kompleks koji se sastoji od 2 alfa i 2 beta-subjedinice. Alfa-subjedinice su potpuno van ćelije i svaka ima po jedno mjesto za vezivanje inzulina, dok su beta-subjedinice transmembranski proteini sa aktivnošću tirozin-kinaze. U stanju mirovanja alfa-subjedinice blokiraju beta-subjedinice. Kada se inzulin veže za receptor, dolazi do konformacionih promjena i aktivacije beta-subjedinica. Zauzeti receptori se skupljaju u grupice, koje zatim bivaju internalizovane u vezikulama, što zapravo predstavlja nishodnu regulaciju. Internalizovani inzulin biva razgrađen u lizosomima, a receptori se ponovo vraćaju na membranu ćelije.
Neželjeni efekti: Glavni neželjeni efekat inzulina je hipoglikemija. Ona se liječi uzimanjem slatkog napitka ili slatkiša, ili ako je bolesnik bez svijesti, primjenom glukoze i.v. ili glukagona i.m. Ostali neželjeni efekti su: alergija na inzulin, rezistencija na inzulin i lipodistrofija
REFERENCE:
1. Varagić V. i Milošević M. Farmakologija, 23. izdanje, Medika graf, 2012.
2. Rang HP, Dale MM, Ritter JM, Moore PK. Farmakologija, prevod na srpski jezik Todorović Z. i saradnici, 5. izdanje, Data Status Beograd, 2005