Inducirana koma
Svijest predstavlja cjelokupnost svih psihičkih funkcija. Kada spominjemo cjelokupnost svih psihičkih funkcija mislimo na svijest o samome sebi, jasnu orijentaciju u vremenu i prostoru i prema drugim licima, komunikativnost, posjedovanje svih čula i sposobnost adekvatnog reagovanja u svim nastalim situacijama. Izostanak nekih od ovih faktora ili izostanak svih navedenih faktora dovodi do poremećaja svijesti. Dubine poremećaja svijesti su različite, a najdublji poremećaj svijesti je koma. Jedan od oblika kome je inducirana, odnosno medicinska ili umjetna koma.
ŠTA PREDSTAVLJA INDUCIRANA KOMA?
Inducirana koma je postupak koji se koristi za liječenje teških povreda mozga (najčešće nakon saobraćajnih nesreća) kada se mozgu pokušava dati dovoljno vremena za oporavak i rezervisana je za posebno teške bolesnike koji bi bez ove terapije ubrzo mogli letalno završiti. Medicinska koma se od obične kome razlikuje po tome što je izazvana sa namjerom lijekovima pa se ukidanjem tih lijekova može i poništiti, tj. bolesnik se budi iz kome na ljekarovu odluku. Ovo je reverzibilan proces.
U KOJIM SLUČAJEVIMA SE PROVODI INDUCIRANA KOMA?
Inducirana koma se provodi kod pacijenata koji su zadobili tešku traumu mozga, a razlozi mogu biti različiti:
· fizičke povrede mozga (npr. koma nakon saobraćajne nesreće, povrede na skijanju...);
· predoziranje psihoaktivnim supstancama;
· teški meningitis;
· bjesnoća i
· status epilepticus - posebno težak epileptički napad.
UVOĐENJE U KOMU
Uvođenje u umjetnu komu provodi se samo u bolničkim uvjetima uz kontrolu ljekara. Pacijentu se intravenski ubrizgavaju posebni ljekovi i kao rezultat toga koma dolazi brzo. Tijelo tone u dubok san, dolazi do potpunog blokiranja osjetljivosti, gubitka svijesti i gašenja nekih centara. Nakon injekcije pacijent je spojen na ventilator. Elektrode se postavljaju na površinu grudnog koša za praćenje kardiovaskularne aktivnosti i ako je potrebno pacijent je povezan s elektroencefalografom. Koristi se i ventrikularni kateter koji mjeri pritisak unutar lubanje i radioizotopski dijagnostički uređaj koji nadzire protok krvi u mozgu. Stalno praćenje pacijenta služi prevenciji aritmija, mogućeg zastoja rada srca i doprinosi pravovremenom izlasku iz kome.
LIJEKOVI KOJI IZAZIVAJU KOMU
Lijekovi koji se koriste pri induciranju kome su isti lijekovi koji se koriste za opću anesteziju, oni uspavaju pacijenta kao za klasičnu operaciju, a onda mu prodube gubitak svijesti na stepen kome. Doza lijekova se određuje ovisno o svrsi postupka, uzimajući u obzir stanje pacijenta i potrebno trajanje umjetne kome. Koriste se sljedeće skupine lijekova:
· propofol;
· benzodiazepine;
· barbiturate i
· opijati.
Propofol se koristi za kratkotrajnu primjenu u komi. Često se koristi kao intravenska anestezija. Ima zaštitni učinak na mozak pa se koristi za sprječavanje vaskularnih lezija. Teško je dugo održavati potrebnu koncentraciju proizvoda, stoga se koristi ne više od nekoliko sati.
Benzodiazepini pripadaju sredstvima za smirenje koja se koriste kao antikonvulzivi, lijekovi za poremečaje spavanja. Kada se koriste benzodiazepini trajanje kome ne može biti duže od 72 sata.
Barbiturati se koriste u većini slučajeva kod umjetne kome. Oni ublažavaju oticanje moždanih struktura i imaju dobar zaštitni efekat.
Opijati se ne koriste za liječenje već služe za ublažavanje boli.
DJELOVANJE INDUCIRANE KOME NA TIJELO
Kada se inducira koma kako bi se organizam zaštitio od dalje traume, posebno mozak, pacijentova respiratorna i mišićna aktivnost je potpuno suzbijena. Pacijent se privremeno imobilizira, ne osjeća ništa, u stanju je sličnom dubokom snu. Sve to vrijeme je očuvana moždana aktivnost. Temperatura tijela je postepeno snižena na 33 stepena što uzrokuje i smanjenu cirkulaciju. Cjelokupno ovo stanje pacijenta je pod kontrolom ljekara. Možemo reći da su simptomi kome:
· sporo disanje;
· niži puls;
· opuštanje mišića;
· vazokonstrikcija;
· prestanak probave i
· niža tjelesna temperatura.
Tokom kome indikatori intrakranijalnog pritiska padaju, a volumen tečnosti u tijelu se smanjuje. Cjelokupni metabolizam organizma se značajno usporava. Pacijent ne reaguje na vanjske podražaje, ne reaguje čak ni na izrazito bolne podražaje. Cerebralna cirkulacija slabi. Zjenice ne reagiraju na svjetlost. Pacijent postaje osjetljiviji i svako kršenje vitalnih funkcija je opasno i može biti letalno.
PERIOD TRAJANJA KOME
Često pitanje koje ljekari dobivaju je koliko traje inducirana koma, ali na to pitanje nema konkretnog odgovora. Slučaj je jedinstvan i zahtjeva induvidualni pristup. Trajanje inducirane kome najviše ovisi o težini razloga zbog kojih je bilo potrebno izazvati komu. Ovo stanje može trajati od nekoliko sati do nekoliko sedmica.
Rizik od komplikacija takve manipulacije direktno je proporcionalan njenom trajanju, što duže traje veća je vjerovatnost komplikacija. Nakon kome simptomi poremećaja kardiovaskularnog i centralnog nervnog sistema mogu biti prisutni duže vrijeme. Razdoblje oporavka je dugo.
IZLAZAK IZ KOME
Izlazak iz umjetne kome dešava se prestankom korišćenja, odnosno ubrizgavanja lijekova koji su doveli do kome.
Prvo se nastavljaju refleksi i funkcije autonomnog nervnog sistema. Pacijent se odvaja od ventilatora trenirajući vlastito disanje. Počevši od nekoliko sekundi, ljekari postepeno povećavaju trajanje razdoblja samostalnog disanja, disanja bez uređaja. Svijest se vraća postepeno, epizodno. U ovom slučaju mogući su slučajevi haotičnog kretanja, delirija, zbunjenosti. U većini slučajeva pacijenti se ne sjećaju ničega o vremenu provedenom u komi. Ovisno o tome koliko dugo je trajala koma, pacijenti moraju ponovo naučiti hodati. Period rehabilitacije može da traje i do nekoliko mjeseci.
U periodu oporavka potrebno je uključiti stručnjake kao što su fizioterapeut, neurolog, maser, psiholog i govorni terapeut.
POSLJEDICE
Neurohirurzi tvrde da posljedice umjetne kome izravno zavise od uzroka zbog kojeg je koma inducirana. Među mogućim negativnim posljedicama korištenja ove metode liječenja su:
· komplikacije respiratornog sistema uzrokovane mehaničkom ventilacijom;
· traheobronhitis;
· stenoza grkljana;
· upala pluća;
· plućni edem;
· narušavanje cirkulacije krvi;
· patologija digestivnog Sistema;
· skokovi krvnog pritiska i
· zastoj srca.
REFERENCE:
1) https://www.webmd.com/brain/coma-types-causes-treatments-prognosis, Reviewed by Christopher Melinosky on September 14, 2020
2) https://www.webmd.com/brain/coma-types-causes-treatments-prognosis
3) https://krenizdravo.dnevnik.hr/zdravlje/inducirana-koma-definicija-oporavak-i-posljedice
4) http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/neurologija/stupor-i-koma









