GASTRITISI
- bakterijska infekcija ( Helicobacter pylori- spiralna bakterija koja naseljava dijelove želuca)- lijekovi (nesteroidni antiinflamatorni lijekovi)- alkohol- pušenje- stres- posljedica drugih bolesti
PATOLOGIJA
Kada je u pitanju patologija ove vrste gastritisa, tu dolazi do upalne infiltracije sluznice gdje preovladavaju neutrofili. Promjene na sluznici mogu biti izražene u vidu blaže hiperemije i edema sluznice, do erozije sluznice i pojave ulkusa.
KLINIČKA SLIKA
Kod akutnog gastritisa javlja se epigastrična bol koja je jače izražena i kraće traje. Pored toga, prisutna je mučnina, povraćanje (želučani sadržaj, krv, sadržaj poput taloga kafe), nadutost, osjećaj sitosti i moguća temperatura kod upalnih uzročnika oboljenja. Navedeni simptomi se mogu javiti pojedinačno ili u kombinacijama.
HRONIČNI GASTRITIS
Hronični gastritis predstavlja horničnu upalu želučane sluznice i veoma je česta pojava u općoj popluaciji.
Topografski, razlikujemo nekoliko oblika: antralni, korpusni, pangastritis i multifokalni.
ETIOPATOGENEZA
Prema etiopatogenezi, razlikujemo nekoliko tipova hroničnog gastritisa:
- Gastritis koji je uzrokovan infekcijom H. pylori. -> Iako inicijalno uzrokuje gastritis na antralnom dijelu želuca, ova bakterija može zahvatiti i cijelu želučanu sluznicu. H. pylori se u sluznici želuca nalazi intraepitelijalno, gdje njenoj aktivnosti pogoduje pH vrijednost (želuca od 1-2, a uz epitel oko7,4). Lučenjem toksina bakterija dovodi do oštećenja sluznice, a kao odgovor na to, javlja se metaplazija.
- Autoimuni gastritis –> nepoznatog uzroka, ali se često javlja kao posljedica drugih autoimunih oboljenja (Hašimotov tireoiditis, Addisonova bolest). Za ovu vrstu hroničnog gastritisa, karakteristična je pojava antitijela na parijetalnim ćelijama. Autoimuni gastritis najčešće zahvata korpus i fundus želuca. Posljedica ovog gastritisa je smanjeno lučenje kiseline u želucu (HCl) i intrizičnog faktora što u konačnici dovodi do perniciozne anemije.
- Ostali uzroci: hronični podražaj egzogenim toksinima ( pušenje, alkohol , pretjerano začinjena hrana, lijekovi), mehanički uzroci, postoperativna stanja (refluks duodenalnog sadržaja).
PATOLOGIJA
Hronični gastritis je histološki karakteriziran infiltratima limfocita i plazma stanica u lamini propriji, te limfonodnim folikulima.
Dolazi do metaplazije koja može bit intestinalna (zamjena površnog foveolarnog i glandularnog želučanog epitela crijevnom sluznicom) i pseudopilorčka (pojava mukoznih stanica antralnog tipa koje zamjenjuju obložne i glavne stanice u sekretornim žlijezdama korpusa). Također, mogu biti prisutni i znaci krvarenja.
Na osnovu distribucije patoloških promjena u sluznici, hronični gastritis dijelimo na dva tipa: tip A i tip B.
Tip A je rjeđi oblik hroničnog gastritisa i zahvata tijelo i fundus želuca. Ovaj oblik hroničnog gastritisa dovodi do perniciozne anemije. Tip B češći je oblik i zahvata antrum.
KLINIČKA SLIKA
Tegobe kod hroničnog gastritisa se za razliku od akutnog ponavljaju i mogu trajati godinama. Pored uobičajenih simptoma kao što su nadutost, mučnina i povraćanje, neredovna stolica, javljaju se dispeptičke tegobe, simptomi perniciozne anemije, stolica crne boje te mogući su neurološki ispadi zbog nedostatka vitamina B12.
DIJAGNOSTIKA GASTRITISA
Pri prijemu pacijenta sa sumnjom na gastritis rade se slijedeći koraci:
- anamneza
- fizikalni pregled ( prisutna lagana bolna osjetljivost epigastrija na palpaciju, bljedoća, krvarenje, tahikardija, hipotenzija...)
- osnovne laboratorijske pretrage (krvna slika, biohemijski nalazi)
- ultrazvuk trbuha
- gastrokopija (uzima se uzorak tkiva za patohistološku analizu (biopsija- invazivna metoda) i time se utvrđuju karakteristike sluznice želuca- u zavisnosti od toga primjenjuje se i različita terapija)
- neinvazivna metoda- ureaza izdisajni test
TERAPIJA
Kada je u pitanju liječenje, ono ovisi o uzročniku gastritisa. Kao prvo i osnovno pravilo, pacijentu sugerišemo na prestanak konzumiranja alkohola i cigareta (ukoliko koristi), dijetalni režim ( izbjegavati masnu, začinjenu i prženu hranu), jesti više manjih obroka dnevno (4-5 puta) te uopšteno izbjegavati hranu koja donosi tegobe pacijentu.
Ako se kao uzrok gastritisa dokaže infekcija H. pylori (akutni gastritis udružen sa H.pylori- aktivni hronični gastritis) provodi se eradikacija navedene bakterije. Kao prvi izbor liječenja koristi se tzv. trojna terapija: dva antibiotika (klaritormicin i metronidazol ili amoksicilin) i inhibitori protonske pumpe (pantoprazol), u trajanju od 14 dana, s tim da se IPP daje dva puta dnevno.
Kod hroničnog oblika gastritisa, zbog moguće pojave anemije, vrši se nadoknada vitaminom B12 parenteralnim putem. Ukoliko se gastritis ne liječi na vrijeme, može dovesti do pojave ulkusa (čira), pa čak i karcinoma želuca.
SPECIFIČNI OBLICI GASTRITISA
INFEKTIVNI GASTRITIS
Ako isključimo infekciju H.pylori, ostale infekcije želuca su rijetke. Međutim, mogu se javiti neke upale u sklopu sifilisa i tuberkuloze. Također, može se javiti i flegmozni gastritis uzrokovan stafilokokom i streptokokom. Kada su u pitanju virusne infekcije, rijetko se javljaju kao uzročnici gastritisa, ali ako ih ima, najčešće je to citomegalovirus (CMV). Od gljivica, gastritis uzrokuje Candida albicans.
LIMFOCITNI GASTRITIS
Limfocitni gastritis karakteriziran je pojavom želučanih erozija na vrhu nodularnih lezija želučane sluznice. Ova vrsta gastritisa ubraja se u skupinu hroničnih erozivnih gastritisa. Histološki se jasno može vidjeti limfocitna infiltracija.
KOROZIVNI GASTRITIS
Nastaje ingestijom koroziva (jake kiseline) i uzrokuje promjene u antralnom dijelu želuca. Bolesnici se žale na pečenje u ustima, ždrijelu i retrosternalnom dijelu. Liječi se razređivanjem koroziva vodom, antacidi kao i ostala specifična terapija.
EOZINOFILNI GASTRITIS
Eozinofilni gastritis nastaje najčešće u sklopu eozinofilnog gastroenteritisa. Za ovu vrstu gastritisa karakterisitčna je infiltracija eozinofilima uz eozinofiliju u krvi. Može zahvatiti cijeli zid ili je ograničena na neki sloj. Dolazi do edema sluznice što posljedično dovodi do opstrukcije želuca. Od simptoma prisutni su mučnina i povraćanje. Liječi se glukokortikoidima.
GRANULOMATOZNI GASTRITIS
Do ove vrste gastritisa dolazi zbog različitih sistemskih i zaraznih bolesti (tuberkuloza, sifilis, kandidijaza). Za dijagnozu je potreban endoskopski pregled uz biopsiju sluznice želuca.
LITERATURA
1. B. Vrhovac i saradnici: Interna medicina, čevrto, promjenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb, 2008.
2. E. Bašlagić i saradnici: Medicinska mikrobiologija, Sarajevo, 2010.
3. J.Begovac i saradnici: Klinička infektologija, Zagreb, 2019.
4. Harrison: Principi interne medicine, prvo hrvatsko izdanje









