COVID -19: Imunitet i antitijela
COVID infekcija i antitijela
Budući da je COVID infekcija postala sastavni dio naših života često nam se postavlja pitanje da li postoji i koliko traje imunitet nakon preležane infekcije.
Koliko dugo traje imunitet nakon oboljenja od COVID-a 19?
To ovisi o više faktora. Naprimjer o starosti, kako pokazuje studija londonskog Imperial Collegea. Kod osoba starijih od 75 godina puno brže je nestajalo stvorenih antitijela nego kod mladih ljudi. Osim toga je stvaranje antitijela variralo s obzirom na težinu preležane bolesti. Zanimljivo je da se broj antitijela sporije smanjivao kod osoba zaposlenih u zdravstvu, što bi moglo ukazivati na ponovno ili jače izlaganje koronavirusu, kažu naučnici. Traje li imunitet sedmicama ili mjesecima zavisi dakle o inficiranoj osobi.
U drugoj studiji koju su proveli Harvard Medical School i Sveučilište u Torontu naučnici su utvrdili da je najviše antitijela bilo nakon dvije do četiri sedmice od infekcije, ali da se nakon toga broj smanjivao. Nivo antitijela je oko četiri mjeseca bio povećan pa se polazi od toga da u tom vremenu postoji imunost, kaže voditeljica studije Richelle Charles. Ali stvarni dokaz za postojanje imunosti nije potvrdila ni ova studija. Tako nema još odgovora na pitanje stvarne trajnosti imunosti protiv novog koronavirusa.
Različite tvrdnje o imunitetu?
Naučnici u New Yorku su kod 20 posto istraživanih osoba pronašli antitijela, u njemačkom Heinsbergu kod 15 posto osoba. Oba mjesta su u određenom trenutku bila žarišta širenja zaraze. U Kini, gdje je postojanje virusa najprije utvrđeno, naučnici su u jednoj maloj studiji utvrdili da ljudi koji su prošli infekciju bez simptoma prosječno već nakon dva mjeseca nisu imali antitijela u krvi. U SAD-u su naučnici Sveučilišta Arizona u studiji koja je obuhvatila 6.000 osoba utvrdili indicije „da je imunost stabilna najmanje pet mjeseci", kako je utvrdio imunolog Deepta Bhattacharya.
Kako djeluje prirodni imunitet nakon razvoja COVID-19?
Nakon što se osoba zarazi virusom, imunološki sistem „zadržava uspomenu“ na njega. National Institutut HealthTrusted Source objašnjava da : "Imune ćelije i proteini koji cirkuliraju u tijelu mogu prepoznati i ubiti patogen ako se ponovno susretnu, štite od bolesti i smanjuju ozbiljnost bolesti."
Komponente zaštite imuniteta uključuju:
Antitijela koja su proteini koji cirkuliraju u krvi i prepoznaju strane tvari poput virusa, te ih neutrališu.
- Pomoćne T- ćelije (ili T limfociti) pomažu u prepoznavanju patogena.
- NK – ćelije „ubice“ (natural killer ćelije) koje ubijaju patogene. Napadaju ćelije inficirane virusom, transplantirane i tumorske ćelije
- B- ćelije (ili B limfociti) stvaraju nova antitijela kada ih tijelo treba.
Utvrđeno je da ljudi koji se oporave od COVID-19 imaju sve četiri komponente. Međutim, pojedinosti o tome šta to znači za imunološki odgovor i koliko dugo traje imunitet još uvijek nisu jasne.
Studije o imunosti nakon COVID-19
Nedavno je studija objavljena u časopisu Science otkrila da imunitet može trajati čak 8 mjeseci. Prema dr. Shaneu Crottyju, profesoru na Institutu za imunologiju La Jolla u Kaliforniji koji je bio suvoditelj studije, njegov je tim izmjerio sve četiri komponente imunološke memorije u gotovo 200 ljudi koji su bili izloženi SARS-CoV-2, što je uzrokuje COVID-19. Istraživači su otkrili da su četiri navedena faktora postojala najmanje 8 mjeseci nakon zaraze virusom. To je važno jer ovo pokazuje da se tijelo može "sjećati" SARS-CoV-2.
U drugoj studiji objavljenoj u The New England Journal of Medicine, istraživači na Islandu proučavali su 1107 osoba koje su se oporavile od COVID-19 i imale pozitivan test na antitijela. Tokom razdoblja od 4 mjeseca otkrili su da ta antitijela na COVID-19 nisu opadala. Studija objavljena u časopisu Immunity otkrila je da ljudi koji se oporave čak i od blažih slučajeva COVID-19 proizvode antitijela najmanje 5 do 7 mjeseci i mogu trajati mnogo duže.
Kako se dokazuje prisutvo antitijela u krvi? IgM i IgG antitijela
Serološkim testiranjem se utvrđuje prisustvo specifičnih antitijela na virus SARS-CoV-2, a prema svim dosadašnjim spoznajama prisustvo antitijela klase IgG na virus SARS-CoV-2 govori u prilog da je osoba preboljela COVID-19 ili je bila u kontaktu sa zaraženom osobom, odnosno da je razvila antitijela nakon vakcinacije. Ovdje se radi o testovima za koji se uzima krv i u krvi se traže specifična antitijela koja je organizam proizveo kao imunološki odgovor na infekciju.
IgM antitijela se javljaju u toku bolesti i pokazatelj su akutnog toka bolesti, a IgG antitijela se javljaju u početku perioda kada se bolesnik oporavlja i nakon oporavka. Detekcijom IgG antitijela detektuje se zapravo da li je neko prebolio infekciju i ima li imunitet na specifičnu bolesti. Detekcija IgM antitijela znači i detekciju aktivnog oboljenja, ali već u fazi kada se pokažu simptomi ili u fazi oporavka- ne prije, za razliku od PCR testa koji može pokazati da je osoba inficirana i nekoliko dana prije pojave simptoma, pod preduslovom da ima dovoljno repliciranog virusa u ciljanim ćelijama.
Kome je test namijenjen?
Jedini način kojim se može utvrditi je li osoba nakon kontakta s virusom SARS-CoV-2 razvila specifična antitijela jeste serološko testiranje. Navedena antitijela proizvode B- ćelije adaptivnog imunološkog sistema, a posljednji naučni rezultati ističu da se antitijela klase IgG pojavljuju u većini ispitanika dvije sedmice nakon infekcije te ostaju prisutna u krvi.
Osim toga, u određenom broju slučajeva, posebno u kasnoj fazi razvoja COVID-19 kada PCR metodologija zbog nepostojanja dovoljnog broja kopija SARS-CoV-2 virusa nije dovoljna za potvrdu dijagnoze, serološka dijagnostika ostaje kao metoda izbora.
Brzi dijagnostički antigen testovi
U proteklih nekoliko mjeseci puno se raspravljalo o brzim antigen testovima za SARS-CoV-2. Brzi testovi imaju prednost u tome što je vrijeme od uzimanja uzorka do rezultata skraćeno na nekoliko minuta, a ne nekoliko sati, kao što je slučaj kod RT-PCR testova.
Kolektivni imunitet
Kolektivni imunititet ( grupni imunitet, eng. “herd immunity”) je efekat koji se javlja ukoliko je veći dio jedne populacije imuniziran protiv neke infektivne bolesti. Dakle, insistiranje na vakcinaciji jeste ujedino i napor da se spriječi infekcija onih kategorija stanovništva koje zbog nekog razloga ne mogu primiti vakcinu. Kolektivnim imunitetom štitimo teško bolesne te starije ljude, one koji nisu primili vakcinu jer u njihovo vrijeme vakcine za neke bolesti nisu bile razvijene.
Direktor Instituta za alergije i zarazne bolesti SAD-a Anthony Fauci izjavio je da je moguće da će za sticanje „imuniteta krda“ protiv koronavirusa biti potrebno vakcinisati i do 90 posto populacije, prenosi Anadolu Agency (AA). Vakcinacija je jedini način za postizanje kolektivnog imuniteta, rekla je glavna naučnica SZO-a Soumya Swaminathan.
REFERENCE:
- Medicinska mikrobiologija sa imunologijom i parazitologijom. Tuzla 2013. Fatima Numanović i sur. 145.-187.
- Osnovi histologije. Beograd 2005. Luis Carlos Juanquira. Jose Carneiro. 254.-262.
- https://www.healthline.com/health-news/how-long-does-immunity-last-after-covid-19-what-we-know#How-vaccine-induced-immunity-after-receiving-immunization-works
- https://hms.harvard.edu/news/immune-memory-after-covid-19
- https://www.startnews.hr/news/who-manje-od-10-posto-svjetskih-stanovnika-ima-antitijela-na-covid-19
- https://www.svkatarina.hr/centar-izvrsnosti/16/medicinsko-biokemijski-laboratorij/anti-sars-cov-2-test/425
- https://www.dw.com/hr/koliko-dugo-smo-nakon-infekcije-koronavirusom-imuni/a-55432740
- https://www.synlab.hr/sve-o-testovima-za-sars-cov-2-pcr-antigen-ili-antitijela/
- https://vakcine.ba/sta-treba-znati/kolektivni-imunitet/









