15.02. Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti
Broj oboljele djece od malignih bolesti se svake godine povećava širom svijeta. Maligne bolesti predstavljaju veliki dijagnostički i terapijski izazov. Najučestaliji maligni tumor kod djece su leukemije, a zatim slijede tumori centralnog nervnog sistema (CNS) i limfomi. Vodeći uzrok smrti kod djece oboljele od malignih bolesti su tumori CNS-a.
Tačan uzrok nastajanja malignih tumora još uvijek nije utvrđen. Mogući faktori rizika su: nasljedni faktori, infekcije i virusi, okolišni faktori, prehrambene navike majke tokom trudnoće, upotreba oralnih kontraceptiva, te konzumacija alkohola i duhana (oba roditelja).
Maligni tumori su opasni za život. Rastu brzo, nepravilnog su oblika i neograničenih rubova. Zahvataju okolna, zdrava tkiva ili se putem krvi ili limfe šire u druge dijelove tijela, te metastaziraju. Vrlo često se ne mogu u potpunosti hirurški odstraniti, pa recidiviraju nakon operacije.
Od dijagnostičkih metoda, pored anamneze i fizikalnog pregleda, potrebno je obaviti labaratorijsku dijagnostiku i slikovne tehnike (ultrazvuk, kompjuterizovana tomogragija (CT), magnetna rezonanca(MR)).
Najčešće metode liječenja su hemoterapija i hirurški zahvat. U zavisnosti od stadija i vrste tumora može se koristiti i radioterapija. Kod leukemija i tumora jetre vrlo važna metoda liječenja je transplantacija.
Napredak medicine povećao je i broj preživljelih od malignih bolesti. Uspjeh terapije i dugoročnost preživljavanja je veći ako se tumor otkrije u ranoj fazi.
UVOD
Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti obilježava se svakog 15. februara od 2002. godine na incijativu organizacije “Childhood Cancer International (CCI)”. Zlatna vrpca predstavlja simbol borbe protiv raka među djecom.

Slika 1. Simbol borbe protiv raka kod djece je zlatna vrpca
Childhood Cancer International je međunarodna organizacija koju čini 176 organizacija, udruženja roditelja djece koja su preživjela rak, te grupe za podršku djeci oboljeloj od raka u preko 93 zemlje, na 5 kontinenata.
Glavni cilj obilježavanja međunarodnog dana djece oboljele od malignih bolesti je ukazivanje na problem s kojim se susreću djeca oboljela raka, preživljeli, njihove porodice i društvo u cjelini. Nastoji se ukazati na potrebu i obavezu da se svakom djetetu na svijetu omogući pravo na liječenje i njegu.
U svijetu SVAKE 3 MINUTE jedno dijete umire od raka!
Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti 2022. godine obilježava se pod sloganom “Bolje preživljavanje je ostvarivo #kroznašeruke (“better survival #throughourhands”)”.
Broj djece oboljele od raka u svijetu se iz godine u godinu povećava. Svake godine oko 400 000 djece i adolescenata mlađih od 20 godina oboli od raka. Kod 80% djece, do trenutka kada se dijagnosticira, tumor se već proširio na druga područja tijela. Veliki broj slučajeva ostaje nepoznat i neprijavljen zbog nepostojanja registra o broju djece oboljele od raka u velikom broju zemalja. Većina djece oboljelih od tumora živi u nerazvijenim socio-ekonomskim zemljama. Djeca i adolescenti u Africi, Aziji, Južnoj Americi, te dijelovima istočne i južne Europe nemaju odgovarajuću zdravstvenu zaštitu, pravo na esencijalne lijekove i specijaliziranu njegu.
Prema UN Konvenciji o pravima djeteta svako dijete ima pravo “da uživa najviši standard zdravlja koji je moguće dostići i da ima pristup institucijama za liječenje i zdravstvenu rehabilitaciju”.
Šta su tumori?
Tumori su patološke tvorbe koje nastaju kao posljedica prekomjerne diobe abnormalnih ćelija. Nazivaju se još novotvorevine ili neoplazme. Mogu biti benigni ili maligni. Maligni tumori su opasni za život. Rastu brzo, nepravilnog su oblika i neograničenih rubova. Zahvataju okolna, zdrava tkiva ili se putem krvi ili limfe šire u druge dijelove tijela, te metastaziraju. Vrlo često se ne mogu u potpunosti hirurški odstraniti, pa recidiviraju nakon operacije.
Zašto se javljaju maligna oboljenja?
Uzrok nastanka maligne bolesti kod djece je nepoznat. Rak nastaje kao posljedica mutacija (promjena) gena, koje dovode do nekontrolisanog rasta i diobe stanica, te njihove sposobnosti da prodiru u zdravo tkivo, a potom da se putem krvi ili limfe šire, pri čemu nastaju metastaze. Mali broj malignih oboljenja u djece uzrokovano je nasljednim faktorima. Djeca oboljela od Down-sindroma imaju 20 puta veći rizik za razvoj leukemije nego ostatak populacije. Različiti faktori okoline mogu utjecati na nastanak malignih bolesti poput jonizirajućeg, elektromagnetnog i ultrazvučnog zračenja, hemijski faktori (pesticidi, atmosferski zagađivači, pasivno pušenje, izlaganje hemikalijama), infekcije i virusi (Epstein-Barrov virus, Hepatits B virus, Hepatitis C virus), imunodeficijencije (npr. djeca zaražena AIDS-om imaju veću mogućnost oboljevanja od malignih bolesti). Prehrambene navike majke tokom trudnoće, upotreba oralnih kontraceptiva, konzumiranje alkohola, duhan (oba roditelja) mogu uzrokovati malignitet u djece.
Maligna oboljenja
Nauka koja se bavi proučavanjem tumora naziva se onkologija (grč. onkos-oteklina). Pedijatrijska onkologija je grana onkologije koja se bavi liječenjem tumora kod djece. Sastoji se od dvije grane: hematoonkologije koja se bavi bolestima krvi (leukemije i limfomi) i druge grane (solidni tumori) koja obuhvata promijene na tijelu koje se vide kao tumor ili izraslina, bez obzira kakvog je porijekla i da li je benigna ili maligna. Solidni tumori čine grupisanu masu i šire se lokalno ili na određenom dijelu tijela. U solidne tumore u dječijoj dobi spadaju: tumori centralnog nervnog sistema (CNS), neuroblastom, tumori bubrega, tumori jetre, tumori kostiju i retinoblastom. Najčešće maligne bolesti kod djece su leukemije i limfomi, zatim tumori centralnog nervnog sistema i sarkomi. Od druge godine života najčešća maligna bolest je akutna limfoblastna leukemija, a poslije desete godine života češće se javljaju limfomi, tumori kosti, te gonadni tumori zametnog epitela.
Simptomi malignih bolesti kod djece su znatno manje specifični nego kod odraslih osoba zbog čega je vrlo važno bolest otkriti u što ranijem stadiju. Upozoravajući znaci su:
● umor,
● blijedilo, modrice ili krvarenja
● povremena bol (posebno u kostima)
● čvorići ili otekline
● gubitak apetita,
● povraćanje,
● gubitak tjelesne težine,
● glavobolje
Leukemija nastaje zbog nekontrolisane diobe krvnih stanica u koštanoj srži. Uzrokuje: opću slabost (uzrokovana anemijom), blijedilo, krvarenja po koži, iz nosa ili desni (zbog smanjenog broja trombocita), povišenu temperaturu i infekcije (zbog smanjenog broja leukocita), te bolove u kostima i zglobovima.
Tumori mozga su drugo najčešće maligno oboljenje kod djece (20%) i vodeći uzrok smrti u pedijatrijskoj onkologiji. Uglavnom potiču iz malog mozga ili moždanog stabla. Najčešće oboljevaju djeca između 5. i 10. godine života. Uzrokuju glavobolje, mučnine, povraćanje, mutan vid, vrtoglavice, poremećaje hoda i ponašanja.
Limfomi su maligni tumori limfnog tkiva i čine oko 15% malignih oboljenja kod djece. Karakteriše ih bezbolno povećanje limfnih čvorova. Dijele se na: non-Hodgkinove limfome (javljaju se u djetinjstvu) i Hodgkinovu bolest (javlja se kod adolescenata i odraslih).
Učestali nadražajni kašalj ili iznenadna pojava sindroma gornje šuplje vene može biti uzrokovana tumorskim procesima u sredogruđu. Povećanje abdomena ili palpabilna tvorba u trbuhu malog djeteta može biti simptom neuroblastoma ili nefroblastoma. Otok nekog dijela ekstremiteta bez prethodne veće traume ili ako otok traje duži vremenski period upućuje na mogući rak kosti, a bjelkasti odraz zjenice dojenčeta na retinoblastom. Gubitak apetita, mučnina, povraćanje, visoka temperatura i žutica može biti simptom raka jetre.
Na početku bolesti simptomi su dosta nejasni, ali vremenom se kod djece javljaju jasni znaci teže bolesti. Otkrivanje bolesti u ranijem stadiju poboljšava i konačan ishod liječenja. Cilj dijagnostičke obrade je što prije utvrditi tačnu dijagnozu bolesti i proširenost. ”Postoji izreka da se pri sumnji na malignu bolest kod djece posebnu pažnju treba obratiti na krv, kosti, mozak i stomak (4B-engl. blood, bone, brain and belly).”
Liječenje
Zahvaljujući napretku medicine broj djece koja su preživjela malignu bolest sve je veći. Danas oko 80% oboljele djece u razvijenim zemljama preživljava, a glavni ciljevi terapije su oporavak od bolesti i omogućavanje što kvalitetnijeg života nakon oporavka. Međutim, stopa preživljavanja u nerazvijenim zemljama je jako mala i iznosi 20%. Niska stopa preživljavanja djece oboljele od raka uzrokovana je zbog kasno uspostavljene, pogrešne i/ili odgođene dijagnoze, nemogućnosti pristupu zdravstvenoj zaštiti i odustajanju od tretmana.
Liječenje malignih bolesti kod djece spada u vrlo složene terapijske postupke u medicini i zahtjeva tim stručnjaka. U dijagnostici je vrlo važna anamneza (zbog mogućih nasljednih bolesti) i fizikalni pregled (prisustvo blijedila, modrice ili krvarenja, čvorići ili otekline). Najčešće dijagnostičke metode su: labaratorijska dijagnostika (kompletna krvna slika (KKS), periferni razmaz krvi, analiza urina, elektrolita), ultrazvuk, CT, MR, biopsija tumora, testiranje na viruse, tumor markeri itd. Prije početka terapije neophodno je postaviti ispravnu dijagnozu i procjeniti proširenosti bolesti, a zatim izabrati pravilan način liječenja. Hemoterapija je osnova liječenja većine malignih bolesti u dječjoj dobi. Najčešće se hirurški zahvati kombiniraju s hemoterapijom. Kao nuspojave hemoterapije javljaju se alopecija, leukopenija i posljedične infekcije, anemija, trombocitopenija, povraćanje, proljevaste stolice, oštećenje sluznica itd. Zračenje je vrlo korisno za liječenje malignih bolesti, ali je istovremeno i štetno za okolna zdrava tkiva, pa se sve više izbjegava. Transplantacija organa, prije svega koštane srži i jetre, može pomoći u preživljavanju malignih bolesti. Palijativna njega je vrlo bitna kada se bolest ne može izlječiti, pa treba omogućiti da dijete što manje pati.
Svjetska zdravstvena organizacija (eng. World Health Organization) do 2030. godine ima za cilj postići najmanje 60% preživljavanja za svu djecu kojima je dijagnosticirana maligna bolest.
“Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, ukupan broj oboljelih od malignih bolesti u dobi od rođenja do 19 godina starosti, tokom 2019. godine iznosi 143, i to 69 muškog spola i 74 ženskog. Prema podacima o umrlim osobama u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2019. godine je u dobi od 0-19 godina od malignih bolesti (C00-C97) umrlo devetoro djece, i to 6 djevojčica i 3 dječaka.”
Maligne bolesti u dječijoj dobi imaju socijalne i medicinske poteškoće. Udruženja roditelja djece oboljele od raka, bolnice, pedijatri onkolozi i društvo mogu pomoći porodicama i djeci u borbi s rakom.
U Bosni i Hercegovini organizacija koja pomaže djeci oboljeloj od raka i njihovim porodicama je udruženje “Srce za djecu oboljelu od raka”, osnovano u aprilu 2003. godine. Ovo udruženje djeci oboljeloj od raka i njihovim porodicama pruža smještaj, hranu i psihosocijalnu podršku tokom liječenja. Svake godine organiziraju rehabilitacione kampove, pomažu s nabavkom lijekova, medicinske opreme i omogućavaju liječenje u inostranstvu.

Slika 2. Udruženje “Srce za djecu oboljelu od raka u BiH”- logo
“DJEČIJI RAK JE IZLJEČIV!
Svako dijete, bilo gdje na svijetu, zaslužuje najbolji tretman i brigu.
Za svako dijete koje umre od raka, svijet gubi 71 godinu života.
Djeca su naša budućnost, budimo uz njih jer oni ne mogu sami da se bore.”

Slika 3. Onkološki pacijenti vrlo često tokom terapije gube kosu
Literatura
- Damjanov I., Patologija, 5. izd., Medicinska naklada, Zagreb 2018. Godine
- Konja J, Aničić M (2009), Tumori jetre, Anđa Raič (ur.), Pedijatrijska onkologija, Zagreb, Medicinska naklada
- Mardešić D., Pedijatrija, 5. Izd., Medicinska naklada, Zagreb 2018. Godine
- MSD priručnici
- https://iccd.care/en-us/home
- https://www.ijzcg.me/me/medunarodni-dan-djece-oboljele-od-malignih-bolesti
- http://www.pedsoncologyeducation.com/braintumor_nomenclature.asp
- https://www.zzjzfbih.ba/medunarodni-dan-djece-oboljele-od-raka/
https://zjztk.ba/view-more/medunarodni-dan-djece-oboljele-od-malignih-bolesti-2020/185









