- lijekovi (tj. alergijska reakcija na njih) – aspirin, ibuprofen, antibiotici itd- bakterije, virusi, crijevni paraziti i gljivice- prašina, polen, dodir sa životinjama (dlake, perje), biljkama- kozmetika- razne vrste hrane, posebno aditivi (boje) – žitarice, mlijeko, jaja, čokolada, riba, paradajz itd.- ubod insetkata- stres
1. Reakcije preosjetljivosti tipa 1, kod kojih se imunoglobulini E (IgE) antitijela vezana za alergen vežu za receptore na mastocitima i bazofilima.2. Autoimune bolesti, kod kojih antitijela protiv IgE receptora funkcionalno unakrsno povezuju receptore za IgE i uzrokuju degranulaciju mastocita.
1. Neposredna nealergijska aktivacija mastocita raznim tvarima i lijekovima2. Tvarima i lijekovima izazvana inhibicija ciklooskigenaze koja aktivira mastocite još ne razjašnjenim načinima3. Aktivacija tjelesnim ili emocionalnim podražajima, nastanak nije razjašnjen ali uključuje otpuštanje neuropeptida koji djeluju na mastocite.
Da napravimo kratku analizu i razlike između urtika i angioedema.
Urtike – imamo 3 tipična znaka
1. Središnji otok okružen crvenilom kože
2. Pridruženi svrbež i osjećaj pečenja
3. Prolazni tok, uglavnom od 1-24 sata
Angioedem
1. Iznenadni nastanak izraženog eritematoznog edema ili edema boje kože u dermisu ili subkutisu koji često zahvata i sluznice
2. Više je izražena bolnost nego svrbež
3. Sporiji nastanak edema ali može da traje do 72 sata
Dijagnoza i liječenje
Dijagnoza urtikarije postavlja se na temelju anamneze, fizikalnog pregleda te laboratorijskih testova i obrade (ovisno o tipu urtikarije). U anamnezi je potrebno uzeti detaljne podatke o početku bolesti, pridruženim simptomima, porodičnoj anamnezi, povezanosti pojave simptoma s uzimanjem određene hrane ili lijekova. Takođe je važno saznati podatke o prethodno učinjenoj obradi, kao i načinu liječenja.
Akutna urtikarija obično ne zahtijeva nikakvu posebnu obradu, budući da se radi o samolimitirajućoj bolesti. Izuzetak je sumnja na alergiju tipa I na hranu ili postojanje drugih faktora rizika poput uzimanja lijekova iz skupine NSAR (nesteroidni antireumatici) koji se često koriste za ublažavanje bolova.
Obrada hronične urtikarije ima tri važna cilja. Osim procjene aktivnosti bolesti te otkrivanja mogućih faktora rizika ili druge bolesti u podlozi, važno je isključiti postojanje drugih bolesti poput mastocitoze, urtikarija vaskulitisa, nasljednog angioedema ili urtikarije/angioedema uzrokovane lijekovima iz skupine ACE-inhibitora, kao i fotodermatoza (bolesti koje su uzrokovane ili se pogoršavaju pod djelovanjem UV, tj. ultraljubičastih zraka).
S obzirom na to da je klinička slika tipična, dijagnoza ne stvara teškoće. Bitno je spriječiti dalji unos alergena u organizam (ako je poznat) i ubrzati njegovo izlučivanje (npr. davanjem laksativa u slučaju prehrambenog alergena). Treba izbaciti i bjelančevine nekoliko dana (ne jesti meso, mliječne proizvode i jaja), da bi ih se poslije postepeno uvodilo prema uputi. Izbjegavanje bjelančevina osobito je važno ako je alergen mala molekula jer tada neće naći nosača (bjelančevinu) i prestat će djelovati.
Uklanjanje utvrđenog antigena dovodi do izlječenja. Nakon što doktor otkrije izvor tegoba, pacijentu se savjetuje izbjegavanje uzročnika. Blagi oblik koprivnjače nestaje nakon nekoliko sati, dok se dugotrajnije pojave koprivnjače obično povlače nakon primjene oralnih antihistaminika koji se mogu kupiti i bez liječničkog recepta.
REFERENCE
2. https://www.webmd.com/allergies/hives-urticaria-angioedema
3. https://www.webmd.com/skin-problems-and-treatments/guide/hives-urticaria-angioedema
4. https://www.healthline.com/health/hives#TOC_TITLE_HDR_1
5. https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/hives-and-angioedema/symptoms-causes/syc-20354908