MENOPAUZA
UVOD U MENOPAUZU
Menopauza predstavlja kraj menstrualnih krvarenja, tačnije kraj reproduktivne dobi žene. Ona u užem smislu označava zadnju menstruaciju u životu žene, te predstavlja dio prirodnog procesa starenja. Menopauza je posljedica pada funkcije jajnika, a time i proizvodnje glavnih spolnih hormona žene- estrogena i progesterona, jer sam jajnik je parni ženski polni organ u kome sazrijevaju jajne ćelije i koji vrši endokrinu funkciju tj. luči ženske polne hormone estrogen i progesteron. Jajnici žena u svom površnom dijelu ili kori sadrže folikule tj. vrećaste formacije ispunjene tekućinom u kojima se nalaze jajne ćelije. Svaki mjesec 3-10 jajnih ćelija počinje rasti, ali obično samo jedna od njih poptuno sazrije te prsnućem folikula ili ovulacijom se izbaci u jajojovod. U isto vrijeme, folikuli za vrijeme sazrijevanja svakog mjeseca u cirkulaciju otpuštaju hormone odgovorne za odvijanje menstrualnog ciklusa. Kada se rezerva folikula (odnosno jajnih ćelija) potroši žena ulazi u menopauzu, time prestaju menstrualni ciklusi, a s njima i produkcija hormona.
FAZE U MENOPAUZI
⦁ PERIMENOPAUZA
Faza u kojoj žensko tijelo počinje vršiti pomak sa manje-više redovnih ciklusa ovulacije i menstruacije prema trajnoj neplodnosti ili menopauzi. Žene u ovu fazu ulaze u različitoj dobi ( u 40-ima ili čak u 30-ima se mogu početi primjećivati znakovi). Menstruacije mogu postati neredovite- duže, kraće, teže ili lakše ponekad u razmaku od više od 28 dana.
⦁ MENOPAUZA
Nakon što žena prođe period od 12 uzastopnih mjeseci bez menstruacije, ulazi u menopauzu i period perimenopauze je gotov.
⦁ POSTMENOPAUZA
Postmenopauza je period nakon što se pojavi menopauza koji započinje kad žena cijelu godinu nema menstruaciju. U ovoj fazi se većini žena simptopmi menopauze olakšavaju. A kao rezultat niže vrijednosti estrogena žene u postmenopauzi imaju povećan rizik od bolesti kao što su osteoporoza i srčane bolesti.
SIMPTOMI
Svaka žena ima jedinstveno iskustvo sa menopauzom. O simptomima menopauze se uglavnom misli kao o posljedici smanjenja estrogena, ali se u jajnicima također proizvode i androgeni (DHEA i testosteron) hormoni kao i progesteron. Svi ovi hormoni imaju značaj u održavanju zdravlja žene. Smanjenjem ovih hormona u jajnicima tokom menopauze udvostručuje se njihova proizvodnja u drugim tkivima. Oni se ponašaju kao slabi esterogeni i kod žena koje ih stvaraju u dovoljnoj količini nema izraženijih tegoba. Oko 15% žena ne pokazuje simptome menopauze. Ipak, većina žena tokom ovog perioda ima izražene tegobe i 50% žena ih ne podnosi lako. Osim glavnog simptoma neredovitog menstruacijskog krvarenja ili njegovog potpunog izostanka, većinu žena muče valunzi, znojenja u noći, vaginalne promjene u vidu suhoće i boli vagine, psihičke smetnje u vidu naglih promjena raspoloženja, umora, nesanice, glavobolje, zatim smanjenje seksualne želje, osteoporoza kao i neke srčane bolesti.
Valunzi
Valunzi predstavljaju valove vrućine često praćene ubrzanim lupanjem srca i najčešći su i najpoznatiji simptom menopauze. Valunzi dovode do iznenadnog osjećaja rastuće vrućine koju često prati znojenje i izaziva nelagodu. Nastaju kao posljedica perifernog širenja krvnih žila zbog smanjene koncentracije estrogena. Promjenom određenih navika i stila života se može znatno uticati na njih te ih tako i ublažiti.
Promjene raspoloženja
U menopauzi ne dolazi samo do smanjenja razine estrogena nego i progesterona, a sam progesteron je hormon koji ima važan učinak na centralni nervni sistem, tako da neuravnotežena funkcija jajnika i smanjena produkcija progesterona izazivaju promjene u raspoloženju. Noćno znojenje može ometati san, povećavajući umor i razdražljivost.
Odgovoran odnos prema svim nadolazećim promjenama koje menopauza nosi omogućava zdraviji život u menopauzi i nakon nje. Kardiovaskularne bolesti i osteoporoza česte su kod žena starijih od 55 godina. Obe bolesti se javljaju zbog smanjene razine estrogena. Osteoporoza je smanjena gustoća kostiju te iako lom nastaje kao posljedica pada, kost u toj dobi je veoma krhka pa su lomovi česti i bez nekog očitog uzroka.
Potrebno je razgovarati sa Vašim liječnikom ili ginekologom, posavjetovati se, te tražiti stručno mišljenje, čitati, istraživati, pronaći način olakšavanja simptoma i učiniti sve da Vam bude lakše i bolje. Pravi pristup novoj situaciji će mnogo olakšati i učiniti Vas sigurnijim i mirnijim bez obzira na težinu simptoma u određenom trenutku.
TERAPIJA
Ono što treba naglasiti jeste da menopauza nije bolest, nego razvojni period u životu svake žene. U današnje vrijeme, farmaceutska industrija nudi niz hormonalnih lijekova za menopauzu kao i alternativne dodatke prehrani na prirodnoj osnovi. Hormonalnu terapiju bi isključivo trebali propisivati liječnici ili ginekolozi, kada je to zaista potrebno iz medicinskih razloga. Većinu simptoma u menopauzi, posebno onih blažih koji ne zahtijevaju terapiju lijekovima, moguće je ublažiti samom promjenom stila života. Pravilan izbor namirnica, dodaci prehrani i tjelesna aktivnost svakako mogu pomoći u regulaciji horomnske neravnoteže i ublažavanju simptoma menopauze.
Savjeti kako život tokom menopauze učiniti lakšim i ugodnijim, a samim tim i poboljšati kvalitetu života i prevenirati nastanak niza ozbiljnih bolesti i stanja:
⦁ Izbjegavati alkohol, pušenje i stresne situacije
⦁ Svakodnevno jesti hranu bogatu kalcijem i vitaminom D (manje masni mliječni prozivodi kao što je mlijeko, jogurt, sir, zeleno lisnato povrće, kelj, špinat, zelje, riba, jaja, ulje bakalara)
⦁ Smanjiti rafinirane šećere i prerađenu hranu, a povećati unos voća i povrća
⦁ Što češće uzimati hranu sa velikim udjelom fitoestrogena ( soja, sojino mlijeko, sjemenke lana)
⦁ Povećati unos hrane bogate proteinima ( meso, svježa riba, jaja, orašasti plodovi)
⦁ Ne preskakti obroke, izabrati više manjih i češćih obroka
⦁ Uzimati suplemente ( magnezij, vitamin C, vitamin E)
⦁ Piti dovoljno vode ( 8 do 12 čaša vode dnevno)
⦁ Održavati normalnu tjelesnu težinu
⦁ Vježbati redovno, fizička aktivnost će pomoći u održavanju kondicije te smanjiti rizik od razvoja bolesti srca i ojačati kosti
Hormonsko nadomjesno liječenje (HNL) je još uvijek prva linija terapije za ublažavanje simptoma menopauze, prevenciju osteoporoze, ali i kardiovaskularnih bolesti. Definira se kao liječenje samim estrogenima ili gestagenima i estrogenima u kombinaciji sa gestagenima. Estrogeni koji se koriste u HNL-u su prirodni, dok gestagenska komponenta je sintetska. HNL nije propisan svim ženama. Prvo se mora utvrditi rizik za razvitak bolesti koji ima postmenopauza zbog manjka estrogena, što znači da je potreban pojedinačan terapijski pristup.
HNL se može primjenjivati oralno (tablete), transdermalno (naljepci), perkutano (gel i sprej) te vaginalno u vidu vaginaleta ili krema.
Lijekovi koji se mogu koristit bez recepta za liječenje vazomotornih smetnji su vrlo popularni i opće prihvaćeni. Na prvom mjestu su izoflavoni koji spadaju u grupu fitoestrogena (prirodni estrogeni) i prisutni su npr. U soji i mahunarkama, ali kao i dodaci prehrani u vidu kapsula. Od pomoći mogu biti i neke biljke koje sadrže fitoestrogen (ginseng, ginko biloba, crvena djetalina..). Biljka maca, žuti noćurak i kopriva regulišu rad endokrinog sistema i uspostavljaju hormonalnu ravnotežu.
Najvažnije je prihvatiti menopauzu kao prirodno i normalno razdoblje u životu žene i razumjeti promjene tijela koje ulazi u jedno novo razdoblje. Odgovoran odnos prema svim promjenama koje menopauza nosi omogućava zdrav život u menopauzi i nakon nje.
„Vodite računa o svome tijelu.
To je jedino mjesto gdje možete živjeti. „
Jim Rohn
REFERENCE:
⦁ http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-za-pacijente/specificne-bolesti-zena/menopauza
https://www.webmd.com/menopause/guide/menopause-b⦁ asics
⦁ https://www.krenizdravo.hr/zdravlje/zensko-zdravlje/simptomi-klimakterija-i-menopauze-i-kako-ih-ublaziti
⦁ https://www.healthline.com/health/menopause/how-long-does-menopause-last#outlook
https://poliklinika-fleur.hr/ginekol⦁ ogija/menopauza/
⦁ https://www.womanlog.com/cycle/menopause
https://www.vasezdravlje.com/zensko-zdravlje/kako⦁ -ublaziti-simptome-menopauze









