FIBROMYALGIA
Brojni kliničari se susreću sa pacijentima čiji se hronični rasprostranjeni muskuloskeletni bolovi ne mogu jednostavno objasniti.
Fibromialgija je oboljenje koje karakteriše hronična bol muskuloskeletnog sistema koja može biti udružena sa umorom, insomnijom, jutarnjom ukočenosti zglobova, depresijom, anksioznošću te problemima sa pamćenjem i pažnjom.
Fibromialgija kao fizičko oboljenje je dugo vremena bila kontraverzna. Razlog tome je što ljekari uprkos tome što prepozaju simptome fibromialgije kao ozbiljne zdravstvene tegobe, etiketiranjem pacijenata ovom dijagnozom potencijalno mogu dodatno opteretiti resurse zdravstvenog sistema. Međutim, dokazi upućuju na suprotno. Kada pacijenti sa ovim stanjem dobiju adekvatnu dijagnozu smanjuje se broj uputnica, dijagnostičkih pretraga i drugih intervencija.
Prevalenca
Procjenjuje se da oko 2 do 3% svjetske populacije boluje od fibromialgije. Ranije se smatralo da je fibromialgija oboljenje koje se isključivo javlja kod žena. Međutim, novija istraživanja su dokazala da muškarci također obolijevaju od ovog stanja. Sa novijim kliničkim smjernicama i istraživanjima prevalenca proporcija dijagnosticiranih žena pada sa nekadašnjih 95% na 60% na globalnom nivou.
Etiologija
Uzrok oboljenja je u potpunosti nepoznat. Istraživani su brojni neurotransmitori, hormoni te peptidi koji bi potencijalno mogli biti povezani sa patogenezom fibromialgije, ali još uvijek ne postoji sigurno objašnjenje koje stoji iza ovog stanja. Smatra se da kombinacija bioloških, psiholoških i socijalnih faktora imaju velik utjecaj na razvoj i intenzitet ovog stanja.
Klinička slika
Fibromialgija iako je zastupljena u oba pola, ipak je malo češća kod žena. Javlja se između 30 i 60 godine života. Pacijenti se žale na dugotrajne bolove širom cijelog tijela koji relativno slabo reaguju na anlgetike. Iscrpljenost je česta i javlja se nakon minimalnih napora i aktivnosti. Insomnia kao i drugi problemi sa spavanjem su vrlo često prisutni kod ovih pacijenata. Oko 20% pacijenata koji boluju od fibromialgije imaju udružene psihičke tegobe najčeće u vidu depresije i anksioznosti.

Dijagnoza fibromialgije
Kod fibromialgije je karakteristično to što su sve dijagnostičke pretrage normalne. Kako laboratorijska, tako i radiološka dijagnostika ne pokazuju nikakve abnormalne promjene. Uzimanje anamneze, historije bolesti, fizikalni pregled uz isključivanje drugih patologija su dovoljni kod uspostave dijagnoze.
Smjernice i algoritmi za dijagnostiku u reumatologiji kod raširenih muskuloskeletnih bolova predlažu analizu C-reaktivnog proteina (CRP), sedimentacija eritrocita (SE), antinuklearna antitijela (ANA-e), humani leukocitni antigen (HLA podtipovi), reumatoidnog faktora (RF) te nivo kalcija, fosfata, vitamina D, alkaline fosfataze i B12/folata. Ukoliko su ANA, HLA, RF negativni, a SE, CRP, kalcij, fosfati, vitamin D u normalnim vrijednostima onda se simptomi pacijenta mogu prepisati fibromialgiji, a ne nekoj drugoj reumatskoj bolesti.
Na osnovu dijagnostičkih kriterija iz 1990-e godine bilo je sasvim dovoljno palpatorno naći minimalno 11 od 18 napetih i/ili bolnih tačaka:
1. lateralni dio ključne kosti,
2. descedentni trapezius,
3. područje oko lateralnog epikondila,
4. medijalni dio koljena,
5. veliki trohanter,
6. gornji lateralni kvadrant m. gluteus maximusa,
7. baza vrata u području processusa spinozusa C7,
8. područje između kičmenog stuba i lopatica,
9. potiljak.
Međutim, iako se ovaj dijagnostički kriterij i dan danas koristi on više nije validan jer nije utemeljen na dokazima. Također, mora se uzeti u obzir da ukoliko kliničar dovoljno jako palpira navedene tačke može da izazove i bolnu reakciju i kod potpuno zdravih osoba. To nam govori da ovaj dijagnostički metod nosi vrlo visok rizik od lažno pozitivnih rezultata.
Godine 2016. Američki koledž reumatologije izbacuje nove smjernice koje bi se trebale koristiti u svrhu dijagnoze fibromialgije, a one se sastoje iz 3 kriterija.

Bitno je naglasiti da se moraju isključiti druga stanja koja mogu biti reumatološke, hormonalne ili neurološke prirode, te po potrebi uputiti odgovarajućim specijalistima.

Tretman stanja
Nažalost, ne postoji lijek za fibromialgiju. Znajući ovo, od ključnog značaja je razvijanje dugoročnih strategija i tehnika samozbrinjavanja. EULAR (europska liga protiv reumatizma) preporučuje sljedeće farmakološke i nefarmakološke mjere.

EULAR u svojim smjernicama napominje da od svih navedenih mjera samo aerobne vježbe i vježbe snage imaju iza sebe jake dokaze, dok za sve ostale navedene intervencije postoje samo slabi dokazi. Terapiju određuju uglavnom ljekari specijalisti porodične medicine ili reumatolozi.
Od ključnog značaja je i briga o generalnom zdravlju što podrazumijeva poboljšanje kvalitete sna, poboljšanje prehrabenih navika, redukciju stresa, povećati nivo fizičkih aktivnosti (ne važi za okupacionu fizičku aktivnost koja se odnosi na posao), prestanak konzumacije cigareta i alkohola.
Bitno je objasniti pacijentu da su njegovi simptomi i tegobe stvarni i da nije sve „samo u glavi“. Određene aktivnosti u svakodnevnom životu mogu biti bolne, ipak vježbanje neće naškoditi i može poboljšati simptome.
Literatura:
1. Macfarlane GJ, Kronisch C, Dean LE, et alEULAR revised recommendations for the management of fibromyalgiaAnnals of the Rheumatic Diseases 2017;76:318-328.
2. Galvez-Sánchez CM, Reyes Del Paso GA. Diagnostic Criteria for Fibromyalgia: Critical Review and Future Perspectives. J Clin Med. 2020 Apr 23;9(4):1219. doi: 10.3390/jcm9041219. PMID: 32340369; PMCID: PMC7230253.
3. Queiroz LP. Worldwide epidemiology of fibromyalgia. Curr Pain Headache Rep. 2013 Aug;17(8):356. doi: 10.1007/s11916-013-0356-5. PMID: 23801009.
4. Macfarlane GJ, Kronisch C, Dean LE, et alEULAR revised recommendations for the management of fibromyalgiaAnnals of the Rheumatic Diseases 2017;76:318-328.
5. Fitzcharles MA, Ste-Marie PA, Goldenberg DL, Pereira JX, Abbey S, Choinière M, Ko G, Moulin DE, Panopalis P, Proulx J, Shir Y; National Fibromyalgia Guideline Advisory Panel. 2012 Canadian Guidelines for the diagnosis and management of fibromyalgia syndrome: executive summary. Pain Res Manag. 2013 May-Jun;18(3):119-26. doi: 10.1155/2013/918216. PMID: 23748251; PMCID: PMC3673928.
6. Wolfe F, Clauw DJ, Fitzcharles MA, Goldenberg DL, Häuser W, Katz RL, Mease PJ, Russell AS, Russell IJ, Walitt B. 2016 Revisions to the 2010/2011 fibromyalgia diagnostic criteria. Semin Arthritis Rheum. 2016 Dec;46(3):319-329. doi: 10.1016/j.semarthrit.2016.08.012. Epub 2016 Aug 30. PMID: 27916278.
7. Cameron Elias-Jones. Crash course Rheumatology and Orthopaedics Edition, 3. Publisher, Mosby, Elsevier., 2013. ISBN, 0723436312, 9780723436317.









