50 godina sistematske imunizacije: 154 miliona spašenih života & osvrt na imunizaciju u Bosni i Hercegovini
Ove godine se navršava pola stoljeća od pokretanja Programa Proširene Imunizacije - Expanded Programme on Immunization (EPI) koji predstavlja jedan od najznačajnijih javnozdravstvenih poduhvata u modernoj historiji medicine. Svjetska zdravstvena organizacija 1974. godine pokreće EPI koji ima za cilj pružiti vakcine svima, posebno djeci. Do danas program je značajno poboljšao globalno zdravlje, smanjio globalnu smrtnosti dojenčadi i uticao na kvalitet i vijek života.
Ovom prilikom u The Lancetu je objavljenja najsveobuhvatnija analiza uticaja vakcine do danas koju ovdje iznosimo sa osvrtom na situaciju u našoj državi.
Studija pokriva 14 patogena u periodu od 50 godina (1974–2024) na globalnom nivou 194 države članice SZO.
Posljedice globalne sistematske vakcinacije
Od svog osnivanja do danas EPI je imao dramatičan utjecaj na smanjenje smrtnosti, posebno među djecom. Vakcinacija je od 1974. spriječila 154 miliona smrtnih slučajeva, uključujući 146 miliona djece mlađe od 5 godina.
Za svaku spriječenu smrt, prosječno je dobiveno 66 godina zdravog života, što ukupno iznosi 10,2 milijarde godina života provedenog u punom zdravlju.

Antivakserski pokret
Uprkos očiglednim prednostima vakcinacije, posljednjih godina i kod nas je rođena sumnja u imunizaciju.
Sumnja prema nauci stara je koliko i sama nauka, tako su Louisa Pasteura svojevremeno nazivali "mađioničarskim naučnikom".
Edwarda Jennera, koji se smatra ocem imunizacije, 1796. kolege ljekari su uvjeravali „prijenos kravlje krvi pretvorit će nas u krave“ kada je otkrio je da imunitet za velike boginje (Variola Vera Major) stvara vakcinacija osobe virusom boginja iz lezija krave.
Najskoriji primjer je iz 1998. godine kada je u Velikoj Britaniji bivši ljekar Andrew Wakefield objavio lažnu studiju, koja je kasnije povučena, a povezuje MMR vakcinu s razvojem autizma. Ova studija do danas i kod nas nosi veliki javni značaj.
Imunizacija i epidemija morbila u Bosni i Hercegovini
Pokrivenost potpunom imunizacijom u Bosni i Hercegovini za svu djecu 2015. godine iznosila je 68% a pokrivenost potpunom imunizacijom za romsku djecu samo 4%.
Potpuna imunizacija podrazumijeva djecu koja su primila BCG vakcinu i tri doze Di-Te-Per i polio vakcine do 12 mjeseci starosti, te MRP vakcinu do 18 mjeseci.
Kada je riječ o imunizaciji protiv poliomijelitisa (polio 3), BiH je jedna od četiri evropske zemlje (pored Rumunjske, Ukrajine i Gruzije) sa visokim rizikom unosa poliovirusa jer je samo 87% djece u potpunosti zaštićeno od poliomijelitisa.
Zahvaljujući ovim i drugim faktorima u Kantonu Sarajevo je u sedmici od 06.05. do 12.05.2024 iz reda vakcinopreventabilnih bolesti prijavljeno 416 oboljelih od morbila, te 4 oboljela od pertusisa, 1 oboljeli od parotitisa i 1 oboljeli od tuberkuloze. (2)
Rezultat su 3 113 oboljela od morbila u Kantonu Sarajevo od početka tromjesečne epidemije morbilima (9. Februar – 27. Maj) prikazanih u tabeli ispod.

Epidemija morbila je počela 2014. godine u Srednjobosanskom kantonu, gdje je stopa imunizacije u 2013. godini bila samo 33%, i proširila se na 40% ukupne teritorije BiH sa više od 5 000 registrovanih morbila.
Kada je riječ o vakcinaciji u posljednih 5 mjeseci broj apliciranih doza MRP vakcine na predškolskim i školskim dispanzerima J.U. Dom zdravlja KS i 2 vakcinalna centra od 25.01.2024. do 24.05.2024 iznosi: 6 766.
Doprinos smanjenju smrtnosti
Vakcinacija je odigrala ključnu ulogu u smanjenju globalne smrtnosti dojenčadi, doprinoseći 40% smanjenju globalne smrtnosti dojenčadi, a u Africi čak 52%.
Ovi podaci ukazuju na to da u 2024. godini, djeca stara 10 godina imaju približno 44% veću vjerovatnoću da dožive svoj sljedeći rođendan nego da nije bilo vakcinacije od 1974. godine. Osobe stare 25 godina imaju 35% veću vjerovatnoću, a oni stari 50 godina 16% veću vjerovatnoću.
EPI je dao najveći doprinos poboljšanju preživljavanja dojenčadi u posljednjih 50 godina. Rezultati pokazuju da je pravedan univerzalni pristup imunizaciji ključan za održavanje javnog zdravlja i spašavanje života od vakcinopreventabilnih smrtnih bolesti.
1950. godine smrtnost dojenčadi je iznosila 27%, 2020. godine ona iznosi oko 2.7%. U nekim bogatim zemljama – kao što su Slovenija, Island, Japan i Norveška – ona iznosi 0,4%, što je deset puta manje od globalnog prosjeka. (3)
Ovaj dramatičan pad prikazan na slici ispod rezultat je mnogih faktora: bolje ishrane, čiste vode, sanitarnih uslova, neonatalne zdravstvene njege, vakcinacija, lijekova te smanjenja siromaštva, ratova i gladi.

2023–24: Inicijativa Big Catch-Up
Inicijativa Big Catch-Up (Veliki povratak) ima za cilj vratiti pokrivenost imunizacijom na nivoe prije pandemije COVID-19, nadoknaditi doze koje su propuštene zbog pandemije i jačati rutinsku sistematsku imunizaciju kako bi se postigli ciljevi Imunizacijske agende za 2030. godinu.
Ova inicijativa zavisi od postizanja i održavanja visoke pokrivenosti vakcinama protiv morbila; uvođenja dugo očekivanih vakcina protiv malarije, respiratornog sincicijskog virusa i drugih dugo očekivanih vakcina.
Zavisi i od postizanja visoke pokrivenosti HPV vakcinom. Pokrivenost HPV vakcinom trenutno iznosi samo 21% adolescentica globalno i još uvijek je daleko od ciljeva strategije SZO za eliminaciju raka grlića materice, koja ima za cilj postići HPV vakcinaciju za 90% svih adolescentica do 2030. godine.
Vakcinacija protiv HPV-a u Bosni i Hercegovini
Prvi program vakcinacije protiv HPV-a u uspješno je započet u Kantonu Sarajevo krajem 2022.godine. Do sada je vakcinisano je preko 1.200 djevojaka i djevojčica, a za ovu godinu nabavljene su nove vakcine.
HPV vakcinu u KS mogu primiti sve djevojčice od navršenih 10 godina i djevojke do 26. godine, kao i dječaci koji pohađaju osmi razred, svakim radnim danom od 8:00 do 15:00 sati u svim organizacionim jedinicama JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, uključujući i OJ Saraj Polje.
Vakcinacija se vrši devetovalentnom vakcinom Gardasil 9. Ovaj tip HPV vakcine štiti od 9 tipova humanog papiloma virusa, i zato naziv devetovalentna (nonavalentna). Daju se ukupno dvije doze, u skladu sa WHO uputstvom. Minimalan razmak
između doza je 6 mjeseci, maksimalan razmak nije definisan, a preporučeni razmak je godinu dana.

U Republici Srpskoj vakcinacija je takođe počela. Besplatna vakcinacija protiv humanog papiloma virusa (HPV) za djevojčice i dječake u dobi od 11 do 14 godina HPV također se vrši istom vakcinom Gardasil 9 već godinu dana.
Vakcinacija djece navedene dobi se provodi u domovima zdravlja u okviru ambulanti za pedijatriju.
Za sve starije od te dobi, koji sami snose troškove vakcinacije, vakcinacija se obavlja u Institutu za jeavno zdravstvo Republike Srpske i regionalnim centrima.
Cijena jedne doze je 210 KM. Protokol je isti, daju se 2 doze u 6 mjesesci.

Zaključak
Nalazimo se u historijskom trenutku kontrole zaraznih bolesti. Veliki napreci postignuti su kroz zajedničke napore čitavog svijeta. Sljedećih 50 godina Osnovnog i Proširenog programa imunizacije, zahtijevat će poboljšanja u kvalitetu i kvanitetu vakcinacije, posebno vakcinacije protiv morbila, i prevazilaženje složenih faktora koji utiču na sistematsku imunizaciju.
Stalno informisanje javnosti i uključivanje zajednica u prihvatanje vakcina je ključno, jer se ovi teško stečeni napreci mogu vrlo lako izgubiti kao što vidimo na primjeru Kantona Sarajevo.
Literatura:
1. Shattock, Andrew J et al. “Contribution of vaccination to improved survival and health: modelling 50 years of the Expanded Programme on Immunization.” Lancet (London, England) vol. 403,10441 (2024): 2307-2316. doi:10.1016/S0140-6736(24)00850-X
2. J.U. Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo Bilten o kretanju zaraznih bolesti, Godina izdanja L, br. 19/24 (od 06.05. do 12.05.2024) Epidemija morbila Kanton Sarajevo 2024. godina (pristupljeno: 27. 05. 2024.)
3. Saloni Dattani, Fiona Spooner, Hannah Ritchie and Max Roser (2023) - “Child and Infant Mortality” Published online at OurWorldInData.org. Retrieved from: 'https://ourworldindata.org/child-mortality' [Online Resource]









